KB Dubrava: Daju 3 milijuna kn za grijanje, a pacijenti se smrzavaju

Gotovo 3 milijuna kuna iznose mjesečni računi za plin kojim se grije KB Dubrava, no pred velikim hladnoćama koje su pogodile Zagreb, u 200 četvornih metara centralnog medicinskog bloka ove ustanove pacijenti se smrzavaju.

Arhitekti nisu planirali radijatore
Problem star koliko i sama KB Dubrava – od 1988 godine kad je 69 tisuća četvornih metara bolnice pušteno u rad, radijatori su, prema ideji arhitekata, postavljeni u svim njezinim prostorima osim u spornom centralnom bloku. Stoga je u tom dijelu bolnice po zimi hladno, a zbog nepostojanja klima uređaja, po ljeti – iznimno vruće.
- U ovom dijelu KB-a obavlja se dijagnostika. Tu su oftamolog, urološka dijagnostika, kardiolog, pregled UZV-a. Nemamo pacijenata u bolničkim sobama u ovom dijelu, pojašnjava voditelj tehničke službe dip.ing. Antun Poleto dok nas vodi hladnim hodnicima.
Pokazuje nam i takozvane staklenike – otvore za svjetlo kroz koje probija hladni zrak pred kojim je dotrajala izolacija nemoćna.
- Svjesni smo da je ovdje hladnije. Gradnja zgrade je takva - kakva je, privremeno rješenje jeste zatvaranje staklenika plastičnim pločama kako bi barem malo pokušali poboljšati stanje, nada se voditelj službe.

Pacijenti u jaknama
A o komičnosti cijele situacije svjedoči već i sami pogled na pacijente. Dok oni koji su samo desetak metara dalje od spornog središnjeg bloka dijagnostike gotovo hodaju u majicama kratkih rukava jer temeperatura iznosi najmanje 22 stupnja na hodnicima, oni koji su osuđeni na čekanje liječnika u hodnicima gdje nema radijatora, sjede s više vesta na sebi.
Među njima je i Antun Berišić.
- Čekam na pregled 20 minuta, često dolazim ovdje. Dobro se obučem i čekam, nije tako hladno, oslikava Berišić, dok drugi pacijent dobacuje kako se smrzavao i prošle godine u ovim prostorima.

Nade u tehničku službu
Svjestan loše arhitektonske situacije koja se odrazila na pacijente je i dr. Milan Kujundžić, ravnatelj KB Dubrava, koji polaže nadu u rješenja svoje tehničke službe.
A oni ističu kako će iako im manjka novaca u proračunu napraviti projekt maksimalne iskoristivosti postojećih kapaciteta kako bi zaustavili probijanje hladnoće, te uz neka poboljšanja stare zgrade, ipak zagrijali hladne hodnike.
„Pojačat ćemo i grijanje u ostalim dijelovima zgrade kako bi topli zrak došao i u prostore gdje nema radijatora, predlažu kao privremeno rješenje.