Često se kaže da najviše vole one koji imaju "slatku krv", no za ljetnih dana nema osobe koja od njih može pobjeći. Riječ je, dakako, o komarcima, a ako vam čini da ih je ove godine mnogo manje nego prethodnih sezona, u pravu ste.
Dvaput mjesečno na 110 lokacija
Potvrdili su nam to u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", kao i u Gradu, koji je zadužen za provođenje njihova suzbijanja. Glavni razlog za to pak leži u činjenici da su dezinsekciju ove godine, zbog problema u provedbi javne nabave, obavili stručnjaci iz "Štampara", kojima to obično nije posao.
Preventivnu dezinsekciju komaraca, da pojasnimo, u pravilu provodi Grad, i to putem vanjskih suradnika, odnosno privatnih specijaliziranih tvrtki s kojima je potpisan ugovor. – I ove su godine redovito provedene larvicidne mjere koje imaju preventivni učinak, i to na temelju mjerenja brojnosti krilatica komaraca – kažu na Radićevu trgu.
Ove je godine pak došlo do promjene pa su dezinsekciju obavile ekipe iz "Štampara". – Od svibnja do zaključenja otvorenog postupka javne nabave, mjere suzbijanja komaraca na području Zagreba provodi Nastavni zavod. Suzbijanje odraslih jedinki provodili smo na površinama u područjima u kojima smo tijekom terenskih izvida i mjerenja komaraca utvrdili povećan broj do razine koja ometa normalan život i boravak na otvorenom. Činili smo to metodom zamagljivanja s vozila u pokretu, a u gustim zelenim područjima i ručnim zamagljivačima – kažu.
Budući da su, kako se može čuti među djelatnicima "Štampara", posao obavili puno kvalitetnije nego što bi to učinile vanjske tvrtke, komaraca je u zraku ovog ljeta mnogo manje. A razlog zašto su baš oni grad morali oslobađati od letećih krvopija leži u činjenici da se Grad našao u nezgodnoj situaciji tijekom provedbe natječaja za odabir dezinsektora. Još lanjskog ljeta raspisan je, naime, 1,2 milijuna eura vrijedan postupak javne nabave kojim traže vanjskog suradnika na tri godine, a nakon što su za taj posao odabrane tvrtke Sanitacija i Eko Standard, uslijedio je dugotrajan žalbeni postupak. U prosincu prošle godine jedan od konkurenata uložio je žalbu na rezultate natječaja, a ove je veljače Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila odluku o odabiru izvođača te naložila Gradu da ponovno pregleda ponude. To su na Radićevu trgu i učinili, u travnju su opet odabrane iste dvije tvrtke, no uslijedila je nova žalba. DKOM je i nju usvojio pa je krajem svibnja odluka o odabiru ponovno poništena, a Grad sad još jednom mora proći ponude te odlučiti o najpovoljnijoj. Taj je postupak upravo u tijeku.
Odabir vanjske tvrtke tako se oduljio, a Grad se našao u škripcu, budući da zaprašivanje za ovu sezonu nije imao tko obaviti. Kako bi spriječili najezdu komaraca, odlučili su se za vatrogasno rješenje te u svibnju potpisali tromjesečni ugovor sa "Štamparom" vrijedan 147.000 eura, a ekipe su odmah krenule na teren.
– Pregled voda stajaćica i mjere suzbijanja ličinki u njima od tada do danas provodimo na približno 110 lokacija na otvorenim prostorima dvaput mjesečno, odnosno dinamikom svaka dva tjedna. Lokacije su raznolike po svojoj prirodi, a riječ je o poplavnim površinama, barama, kanalima, potocima i njihovim retencijama te zapuštenim gradilištima, kao i 40 mjesta s brojnim vrtovima, primjerice gradskim, dvorištima s gumama te ostalim leglima. U vrtovima su usto brojne kante i bačve s vodom te pri svakom obilasku educiramo građane o potrebi njihova poklapanja i sprječavanju razvoja komaraca – kažu u "Štamparu".
Efikasno suzbijanje glavni je razlog što je u metropoli manje komaraca, napominju, no dodaju da na stanje utječu i vremenski uvjeti, poglavito nedostatak oborina. Većina poplavnih površina bila je suha, kao i slivnici na ulicama koji nakon kiše i stajanja vode tijekom nekoliko dana postaju legla komaraca.
– Voda nakon kiše zadržava se na raznim mjestima u dvorištima i okućnicama, a na njima se tijekom ljeta u Zagrebu najčešće razvijaju tigrasti komarci, invazivna i vrlo napasna vrsta, aktivna tijekom cijelog dana. U malim leglima u prirodi i dvorištima razvija se i vrsta Culex pipiens, prijenosnik Usutu i virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa, koja nam najčešće noću ometa san. Stoga molimo građane da nakon svake kiše pregledaju dvorište i uklone vodu koja može postati leglo komaraca. Na ljetnim temperaturama komarcima je za razvoj od jaja do odrasle jedinke potrebno svega tri-četiri dana – poručuju.
Jesu li pridonijeli sterilni mužjaci?
Pitali smo i je li manjak komaraca djelomično također rezultat pilot-projekta u kojemu je pušteno oko 1,2 milijuna sterilnih mužjaka. – Ne. Oni su puštani prije dvije godine, i to na malom području od otprilike 20 hektara površine u Cvjetnom naselju, pa ne mogu imati utjecaj na trenutačnu situaciju. No, rezultati pilot-projekta bili su jako dobri te se nadamo potpori Grada u nastavku provedbe aktivnosti vezanih za biološko suzbijanje tigrastih komaraca primjenom sterilnih – odgovaraju iz Zavoda.
Nema ih jer ne mogu psihički izdržati još jedan Tomaševićev mandat.