Nevenka Lastrić-Đurić, v.d. predsjednice HSLS-a Grada Zagreba i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, reagirala je na najavljeni štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga, poručivši da građanima treba odmah ponuditi konkretan plan funkcioniranja grada, ali i dugoročno preispitati način organizacije javnog prijevoza. Lastrić-Đurić pritom predlaže otvaranje prostora za dodatne, uključujući privatne prijevoznike, koji bi uz ZET mogli sudjelovati u gradskom autobusnom prijevozu. Prema njezinu prijedlogu, Grad bi i dalje zadržao kontrolu nad mrežom linija, cijenama karata, učestalošću polazaka i standardima usluge, dok bi prijevoz obavljalo više operatera.
"Ne preuzimamo ulogu arbitra između sindikata i Grada niti procjenjujemo opravdanost njihovih zahtjeva i ponuda. Pravo na štrajk poštujemo kao zakonom zajamčeno pravo. Naše je pitanje što će biti sa stotinama tisuća ljudi koji ovise o javnom prijevozu", poručila je Lastrić-Đurić. Dodala je da, prema njezinu mišljenju, odgovornost gradske vlasti za funkcioniranje Zagreba postoji i kada pregovori s radnicima ne završe dogovorom. Upozorila je da dio građana nema automobil niti može koristiti taksi, dok bi veći broj osobnih vozila na zagrebačkim prometnicama dodatno opteretio promet. "Zdravstveni djelatnici moraju preuzeti smjene, pacijenti stići na preglede, djeca na nastavu, a zaposlenici na posao. Nemaju svi automobil, niti si mogu priuštiti taksi. Dodatna vozila na cestama otežavaju kretanje i onima koji ZET inače ne koriste. Govorimo o temeljnoj infrastrukturi glavnoga grada", kazala je.
Lastrić-Đurić istodobno je kritizirala način upravljanja gradskim poduzećima te ocijenila da promjena gradonačelnika sama po sebi nije dovoljna ako se ne mijenja model upravljanja. "Vrijeme je da se Zagreb odmakne od modela koji je Milan Bandić politički zabetonirao. Holding je u tom modelu, prema našoj ocjeni, služio i kao rezervoar političkog utjecaja, kadroviranja i održavanja biračke baze. Promjena gradonačelnika nije dovoljna ako se ne preispituje način upravljanja sustavom", rekla je. Prema prijedlogu HSLS-a, putnici bi koristili zajedničku kartu i imali jedinstvene informacije o polascima, dok bi se različiti operateri natjecali za ugovore s Gradom. Lastrić-Đurić smatra da bi takav model mogao povećati broj dostupnih prijevoznika i stvoriti dodatne kapacitete koji bi mogli biti važni u situacijama poput štrajka.
"Temeljna vrijednost konkurencije jest postojanje alternative. Ako jedan operater obustavi rad, drugi koji nisu obuhvaćeni obustavom mogu nastaviti voziti svoje linije. Dodatni kapaciteti ne nastaju preko noći, nego se planiraju i ugovaraju unaprijed", istaknula je. HSLS bi, navodi Lastrić-Đurić, na mjestu gradske vlasti razmotrio postupno otvaranje dijela autobusnog prijevoza i usluga čistoće konkurenciji, kao i mogućnost javno-privatnih partnerstava za pojedine infrastrukturne projekte, kada bi analiza troškova i rizika pokazala korist za građane.
Kao primjere modela u kojima javna tijela organiziraju i nadziru prijevoz, a usluge pružaju različiti operateri, navela je Stockholm, Kopenhagen i Helsinki. U Stockholmu regionalna uprava planira i nadzire prijevoz koji obavljaju ugovoreni operateri, dok u Kopenhagenu autobusne usluge ugovara regionalno tijelo Movia. U Helsinkiju mrežu, cijene karata i organizaciju prijevoza vodi HSL, koji usluge kupuje od različitih operatera. Kao konkretan primjer navela je natječaj HSL-a iz svibnja 2026. za paket od šest autobusnih linija, čiji je početak prometovanja predviđen za kolovoz 2027. Prema procjeni HSL-a, ugovor bi trebao donijeti smanjenje troškova od 6,7 posto u odnosu na postojeće stanje, uz oko 92 posto ugovorenog prometa koji bi se obavljao električnim autobusima. Lastrić-Đurić pritom naglašava da je riječ o procjeni za određeni ugovor, a ne o rezultatu cijelog sustava.
"Socijalna odgovornost znači osigurati dostupan i pouzdan prijevoz, posebno ljudima koji nemaju drugu mogućnost", poručila je. Dodala je da uključivanje većeg broja prijevoznika ne bi automatski spriječilo štrajkove. Kao primjer navela je štrajk u Helsinkiju iz veljače 2024., kada je dio javnog prijevoza stao, dok su operateri koji nisu bili obuhvaćeni štrajkom nastavili voziti dio autobusnih linija. Prema njezinu prijedlogu, svaki budući model morao bi uključivati jasne sigurnosne i radne standarde, ali i osigurati prometovanje manje opterećenih linija i termina. Kvaliteta sustava, smatra, trebala bi se mjeriti pouzdanošću polazaka, dostupnošću prijevoza i ukupnim troškovima.
Za najavljeni štrajk Lastrić-Đurić od gradske vlasti traži pravodobnu objavu dostupnih linija i polazaka, koordinaciju s drugim prijevoznicima o mogućim dodatnim kapacitetima te plan za ublažavanje očekivanih prometnih gužvi. "Građanima sada treba operativan plan. Zagrebu dugoročno treba spremnost da preispita postojeći model i otvori prostor novim rješenjima. Uspjeh gradske vlasti mjeri se kvalitetom usluge koju građani dobivaju. Zagreb mora imati alternativu", zaključila je Lastrić-Đurić.
Smanjite dotacije kojekakvim udrugama i dajte komunalnim radnicima.