Golih je zidova, još u radovima i bez klupa, ali zagrebačka katedrala sad je u potpunosti sigurna, pa će uskoro biti spremna za prvu liturgiju u pet godina. Tradicionalna polnoćka bit će ujedno i prva misa koju će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi u prvostolnoj crkvi. – Ovo je poseban trenutak i velika radost jer se ponovno možemo vratiti u katedralu – rekao je Kutleša prilikom obilaska objekta, najavivši da će se ubuduće sve važne liturgijske proslave ponovno slaviti upravo ondje te da su dani "podstanarstva" i seljenja po različitim župama konačno iza njih.
Teško oštećena u razornom potresu koji je prije pet godina pogodio metropolu, katedrala je danas konstruktivno snažnija nego ikada prije. U sklopu dosadašnje faze obnove osigurani su svi svodovi, uključujući i one koji nose tornjeve, a čitava je konstrukcija dodatno ojačana kako bi mogla izdržati i znatno jače seizmičke udare od onoga koji ju je teško ranio. – Ovo što smo danas vidjeli unutra je završen, siguran i statički učvršćen interijer – istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dodavši da se radovi nastavljaju te da slijede cjelovita obnova unutrašnjosti i zahtjevni konzervatorsko-restauratorski zahvati na oltarima, svodovima i stropu. Objekt, međutim, neće biti zatvoren za vjernike.
– Katedrala je simbol stradale kulturne baštine, ali i uspješne poslijepotresne obnove u kojoj smo kulturna dobra sačuvali u svim njihovim vrijednostima, a istodobno ih učinili sigurnima i otpornima na potrese – poručila je ministrica, dodavši kako je u tijeku i evakuacija te restauracija zbirke Zagrebačke riznice, koja će nakon cjelovite obnove katedrale i Nadbiskupskog dvora ponovno biti predstavljena javnosti kao jedna od najbogatijih i najvrjednijih sakralnih zbirki u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je veliki uspjeh što je ispunjeno obećanje dano tijekom posjeta u lipnju, kada je najavljeno da će se do Badnjaka unutrašnjost katedrale dovesti u fazu koja omogućuje služenje mise. – Zaista je veliko zadovoljstvo danas biti ovdje i vidjeti da smo, u dogovoru s projektantima i izvođačima, došli do cilja koji smo tada postavili – da se uoči Badnjaka i Božića omogući povratak liturgijskog života u katedralu – rekao je Plenković.
Podsjetio je kako je ukupna obnova Zagreba i potresom pogođenih područja jedan od najvećih financijskih i organizacijskih zahvata u novijoj hrvatskoj povijesti, vrijedan oko 4,2 milijarde eura, dok će za obnovu zagrebačke katedrale do kraja godine biti realizirano 47 milijuna eura, sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna. – Deset sekundi potresa značilo je deset godina obnove i to se, nažalost, u praksi potvrđuje jer je riječ o iznimno složenim, velikim i skupim projektima – rekao je Plenković, naglasivši da se unatoč svemu u obnovi ustraje.
U tom je kontekstu posebno istaknuo tim Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvođen profesorom Damirom Lazarevićem, čiji je projekt konstrukcijske obnove katedrale nagrađen na međunarodnom natjecanju američke tvrtke ITASCA za napredne proračune građevinskih konstrukcija proglašeni najboljima, potvrdivši vrhunsku razinu hrvatske inženjerske struke. – Ta nagrada svjedoči o razmjerima štete nakon potresa, o iznimnoj složenosti i zahtjevnosti obnove, ali prije svega o vrhunskoj razini znanja i rada naših stručnjaka – naglasio je premijer.
Riječ je o projektu koji se ubraja među najsloženije zahvate obnove kulturne baštine u Europi. Zagrebačka katedrala, jedna od rijetkih povijesnih katedrala smještenih tako blizu epicentra snažnog potresa, obnavlja se pod vodstvom domaće znanstvene i inženjerske struke. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz konzorcij stručnih tvrtki, primijenio je znanstveno-istraživački pristup, s detaljnim ispitivanjima konstrukcije, 3D snimanjima i inovativnim konstrukcijskim rješenjima, zahvaljujući kojima katedrala nije samo sanirana, nego i trajno ojačana za budućnost.