Hrvatski državni arhiv (HDA), središnja i matična arhivska ustanova, čuva, zaštićuje, stručno obrađuje i daje na korištenje pisanu baštinu nastalu radom središnjih tijela državne uprave, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, te gradivo nastalo djelatnošću hrvatskog iseljeništva i istaknutih pojedinaca i obitelji iz hrvatskog kulturnog kruga.
Počeci današnjeg HDA simbolički se vežu uz 1643. godinu, kada je temeljem saborske odluke izrađena posebna škrinja povlastica Kraljevine u kojoj su čuvane zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe.
Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti.
Od 1962. djeluje pod nazivom Arhiv Hrvatske i širi svoju djelatnost osnivanjem Laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Laboratorija za sigurnosno snimanje, a 1979. osnovana je i Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, čime je Arhiv preuzeo i funkciju čuvanja nacionalne filmske baštine.
Po osamostaljenju Republike Hrvatske postaje matična ustanova nacionalne arhivske službe i djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv. Organizacijsku strukturu Arhiva danas čine čine: Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, Odjel za informacije i komunikaciju, Odjel za informatičke tehnologije, Odjel općih i računovodstvenih poslova, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju, Središnji fotolaboratorij, Hrvatski filmski arhiv i Depozit Zagrebačke nadbiskupije.
HDA čuva više od 23.500 dužna metra gradiva od 10. stoljeća do današnjih dana, raspoređenoga u 1.850 arhivskih fondova i zbirki nastalih djelovanjem središnjih tijela državne uprave i pravosuđa, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, kao i djelatnošću istaknutih pojedinaca i obitelji te hrvatskoga iseljeništva.
Posebne cjeline čine zbirka fotografija Fototeke HDA u kojoj se nalazi više od 750.000 fotografija različitih oblika i tehnika, te Mikroteka s više od 7 milijuna snimaka dokumenata iz različitih ustanova iz Hrvatske i svijeta. Hrvatski filmski arhiv čuva nacionalnu filmsku baštinu (255 dugometražnih igranih te 2.350 kratkometražnih filmova od 1904. godine do danas), zbirku stranog filma, i popratno filmsko i audiovizualno gradivo.
Spisi, isprave, ugovori, zapisnici, rukopisi, matične knjige, zemljišnici, katastarske mape i upisnici, grafike, karte, planovi i drugi raznovrsni dokumenti svjedočanstvo su višestoljetne tradicije skrbi za arhivsku baštinu na današnjem području Hrvatske i nezamjenjiv izvor za proučavanje i razumijevanje nacionalne povijesti, kulture i društvenog života općenito.
Knjižnica HDA koja od druge polovice 19.st. sustavno prikuplja arhivističku literaturu, povijesne izvore, službene publikacije i druge relevantne izvore sadrži više od 160.000 svezaka i jedna je od najvrjednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj. Aktivno razvijajući stručnu, kulturnu, znanstvenu, upravnu i uslužnu djelatnost, HDA je postao jedno od nacionalnih kulturnih i društvenih središta čije čitaonice svake godine posjećuje sve veći broj istraživača, a zgradu Arhiva obiđu tisuće posjetitelja.
U suradnji sa školskim i visokoškolskim ustanovama organiziraju se posjeti učenika i studenata Arhivu, održavaju prigodna predavanja i radionice, a HDA sudjeluje u brojnim obrazovnim programima različitih fakulteta. Uz bogatu izdavačku djelatnost i suradnju na brojnim znanstveno-istraživačkim projektima, HDA s ustanovama u kulturi surađuje na pripremi izložbi i organizaciji stručnih skupova u svrhu popularizacije zaštite kulturne baštine, a zgrada na Marulićevom trgu mjesto je događanja brojnih izložbi, predavanja, prezentacija i drugih manifestacija putem kojih se javnosti predstavlja arhivska baština.
Rješavajući pitanje razvoja sustava prikupljanja, obrade i prezentacije podataka o arhivskom gradivu u Hrvatskoj te odgovarajući na nove zahtjeve tehnološkog razvoja i informacijskog društva HDA je krajem 2006. započeo razvoj jedinstvenog arhivskoga sustava ARHiNET na temelju kojega je započela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. ARHiNET je dio Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska, a 2009. nagrađen je priznanjem Europske komisije Good Practice Label. U ARHiNETU je do sada opisano više od milijun raznovrsnih podataka o arhivskom gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta, zajedno s digitalnim snimkama najznačajnijih i najčešće korištenih dokumenata. Na ovaj je način korisnicima arhiva i javnosti općenito po prvi je put omogućeno da na jednom mjestu pretražuju i nađu podatke o cjelokupnoj arhivskoj baštini Hrvatske.
izvor: TZGZ