Snažna tutnjava koju će pamtiti dok žive probudila je Zagrepčane u 6:24 sati, 22. ožujka 2020. godine. U jeku pandemije koronavirusa, nakon prvog šoka, brzo su izletjeli van, iz svojih stanova i kuća, iako su tjednima prije toga slušali samo 'ostanite doma'. Panika je zavladala, a situaciju je pogoršao snijeg koji je uskoro počeo padati po uništenim zgradama, zdrobljenim automobilima. 5,5 po Richteru zatreslo je tog jutra, kasnije još jedan jaki potres, a zatim će ih mjesecima plašiti niz naknadnih podrhtavanja. Veliki zagrebački potres bio je lociran u blizini Markuševca, svega 7 kilometara sjeverno od središta Zagreba. Najteže je pogođeno povijesno središte grada, gdje su stoljetne zgrade pretrpjele znatna oštećenja. Posebno je potresna bila slika Zagrebačke katedrale, simbola grada, čiji se južni toranj djelomično urušio. Kasnije je, u kontroliranoj eksploziji, uklonjen i vrh sjevernog tornja, trajno mijenjajući prepoznatljivu vizuru grada. Oštećeni su i brojni drugi sakralni objekti, uključujući crkvu sv. Franje Asiškog na Kaptolu i baziliku Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Zgrada Hrvatskog sabora na Gornjem gradu pretrpjela je znatna oštećenja, uključujući urušavanje dijela krova i oštećenja zidova. Banski dvori, sjedište Vlade, također su oštećeni, iako u manjoj mjeri. Štetu su pretrpjele i zgrade pravosudnih tijela, uključujući Županijski sud u Zagrebu i Vrhovni sud. Kulturne institucije, poput palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt, te Etnografskog muzeja, također su zabilježile značajna oštećenja. Potres je, nažalost, odnio i jedan mladi život. Petnaestogodišnja Anamarija Carević podlegla je ozljedama. Ukupno je 27 osoba ozlijeđeno. U trenucima neposredno nakon potresa, građani su pokazali iznimnu solidarnost. Pripadnici Hrvatske vojske i Bad Blue Boysi pomagali su u raščišćavanju ruševina i preseljenju nedonoščadi iz Petrove bolnice. Ispred bolnica su podignuti šatori Crvenog križa, a vatrogasci su obavili stotine hitnih intervencija.
Alpinisti su se, riskirajući vlastite živote, penjali po oštećenim krovovima kako bi uklonili dijelove koji su prijetili padom. Volonteri su neumorno pomagali, a obrtnici su se organizirali kako bi pružili pomoć u sanaciji štete. Hrvatska obrtnička komora je donirala agregate, folije za pokrivanje krovova te organizirala dostavu hrane. Šteta od potresa procijenjena je na oko 11,6 milijardi eura, odnosno oko 60 posto godišnjeg Državnog proračuna, objavila je godinu dana kasnije Vlada.
Oštećeno je više od 26.000 građevina, a gotovo 2000 ih je proglašeno neuporabljivima.