Razbijene ploče, razasuti dijelovi nadgrobnih spomenika i srušena stabla prizor su koji ovih dana dočekuje posjetitelje zagrebačkih groblja nakon snažnog olujnog nevremena. Na pojedinim dijelovima Mirogoja i drugih gradskih groblja šteta je tolika da se prolazi teško razaznaju, a mnogi grobovi ostali su zatrpani granjem i komadima kamenih konstrukcija. Ekipe su na terenu, ali razmjeri oštećenja jasno pokazuju da će sanacija potrajati. Situacija na Mirogoju teža je nego 2023. godine, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević, naglasivši kako su oštećenja opsežnija nego u ranijim nevremenima. U sanaciji sudjeluje više podružnica Zagrebačkog holdinga, a prioritet je raščišćavanje stabala, puteva i staza te vraćanje elemenata na njihova mjesta.
Paralelno s tim, Grad Zagreb priprema model financijske pomoći građanima zbog šteta na nadgrobnim spomenicima. Nakon procjene razmjera oštećenja i provjere police osiguranja Zagrebačkog holdinga, utvrđeno je da takva šteta nije pokrivena, zbog čega će Grad intervenirati posebnom odlukom. – Predložit ću Gradskoj skupštini da Grad Zagreb zasebnom odlukom utvrdi financijsku pomoć građanima – poručio je Tomašević, dodavši da će maksimalni iznos i postotak pokrića troškova biti definirani sljedeći tjedan. Građani će štetu moći prijaviti Zagrebačkom holdingu, a detalji o rokovima i načinu prijave bit će uskoro objavljeni.
Za razliku od ove situacije, nakon potresa kada je bila proglašena elementarna nepogoda, šteta se rješavala kroz jasno propisan sustav. Građani koji su imali police osiguranja mogli su štetu naplatiti od osiguravajućih kuća, dok su oni bez osiguranja morali sami prijaviti štetu kroz službeni sustav elementarne nepogode kako bi ostvarili pravo na naknadu prema zakonu. U slučajevima kada je spomenik oštećen padom drugog spomenika, šteta se mogla potraživati od vlasnika grobnog mjesta s kojeg je ploča pala. Također, nadoknada štete na individualnim grobnim mjestima nije bila pokrivena policom Zagrebačkog holdinga, pa su vlasnici morali sami pokretati postupke – bilo prema osigurateljima, bilo putem prijave štete Gradu Zagrebu.
Ovoga puta takav model nije moguć. Kako je pojasnio gradonačelnik, prošlotjedno nevrijeme ne zadovoljava zakonske uvjete za proglašenje elementarne nepogode. Naime, potrebno je da šteta doseže prag od najmanje 20 posto proračuna, što bi za Zagreb iznosilo oko 300 milijuna eura. Upravo zato Grad sada traži drugačiji model pomoći građanima, izvan okvira koji je bio primijenjen nakon potresa.
Magistar iz Gebridgea to äe sve "srediti"!