FOTO 'Pa gdje mi to živimo?' Putnici šokirani prizorima raspada na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru

Pa netko je mogao umrijeti. Ne vjerujem da će nam se dogoditi tragedija kao u Novom Sadu, nije kolodvor u toliko lošem stanju. Ali ta stakla moraju se što prije popraviti – govori nam putnica na Autobusnom kolodvoru nekoliko dana nakon što je, na peronu 202, među putnike pala staklena stijena. Mariju Đurić zaustavili smo na jednom od stajališta i pitali što misli o incidentu koji se dogodio proteklog tjedna. Ona nam je prstom pokazala na susjedni peron 304, gdje je, preko napuknutog stakla, nalijepljena siva izolir-traka.  

– Pogledajte, evo vam još jedna lokacija gdje bi se mogla dogoditi tragedija. Vidite taj selotejp? Isti su nalijepili i na peron 202 nakon događaja od nekidan. Zar stvarno misle da će to ikome pomoći? Kolodvor se raspada, treba ga srušiti i ponovno izgraditi. Ili barem temeljito obnoviti. Eto što mislim – dodala je M. Đurić koja jednom tjedno u Zagreb putuje iz Varaždina. Kolodvor smo posjetili potaknuti incidentom od prošlog tjedna, a s putnicima i djelatnicima popričali smo kako bismo od njih dobili dojmove o stanju objekta izgrađenog još za vrijeme Univerzijade.

Nisu nam, međutim, trebali sugovornici kako bismo na svoje oči vidjeli da je zdanje u jako lošem stanju. Putnike po izlasku iz autobusa prvo dočekuju zahrđala stubišta koja vode do unutrašnjosti zgrade, nadstrešnice s kojih se boja gotovo pa potpuno oljuštila i golubovi koji su "okupirali" i vanjski i unutarnji prostor. Nedavno postavljene taktilne trake za slijepe već su na mnogim mjestima oštećene ili otkinute, a zahod u prizemlju uglavnom ne radi, što, kažu putnici, stvara golemi problem.

– Evo, znam čovjeka koji je putovao u Njemačku. Morao je na WC, samo onaj gore je u funkciji. I što se dogodilo? Propustio je autobus, nije se stigao spustiti na vrijeme. Pa gdje mi to živimo? Sramota je da se godinama dopušta ovakvo upravljanje kolodvorom – rekla je Božena Poje. Slaže se s njom i Vlajko Skorić koji redovito putuje na relaciji Zagreb-Prag.

– Depresivno je i tužno ovo njegovo stanje. Kad usporedim s Pragom, razlika je nebo i zemlja. Doduše, i ondje je bio kolodvor u lošem stanju, ali prije koju godinu su ga obnovili. Trebalo bi tako i ovdje – kazao je. U Gradu i Zagrebačkom holdingu su, kažu, svjesni da centralni autobusni terminal u ovakvom stanju ne zadovoljava standarde jednog velikog europskog grada. Nakon incidenta oglasili su se i rekli da se redovito vrše kontrole objekta, da opasnosti za putnike nema, ali i da se ulaže u obnovu.

– Ono što znamo jest da zgrada nije zadovoljavajućem stanju za autobusni kolodvor glavnog grada – rekla je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec. Holding je već uložio u obnovu objekta, dodala je.

– Ove godine obnavlja se prednja nadstrešnica, a postoje i planovi za nastavak obnove zgrade kako bi bila kvalitetnija i sigurnija za sve korisnike – kazala je. Autobusni kolodvor, da podsjetimo, utemeljen je 17. studenoga 1961. godine na prostoru današnjeg Langova trga, a na sadašnjoj lokaciji nalazi se od 4. srpnja 1962. Prvi je kolodvor, navodi se u povijesnim izvorima, podignut u samo 72 dana, a izgradnja njegove današnje "verzije" počela je 1986., a završena godinu dana kasnije. Autori su poznati slovenski arhitekti Majda Kregar i Vojteh Ravnikar. Zgrada je bila vrhunac tadašnje arhitekture, a danas njome prolazi između 10 i 15 tisuća putnika dnevno. Četiri desetljeća bez temeljite obnove, međutim, vidljivo su ostavila posljedice.

Dosadašnji zahvati uglavnom su bili kozmetičke prirode, a nedavno je proveden projekt prilagodbe zdanja za slijepe i slabovidne te osobe smanjene pokretljivosti. Radovi vrijedni 480 tisuća eura obuhvatili su ugradnju tri dizala za povezivanje čekaonica i perona, postavljanje podizne platforme i taktilnih traka za slabovidne osobe te snižavanje šalterskog ruba na dva prodajna mjesta, što bi trebalo omogućiti lakši pristup osobama u invalidskim kolicima. U tijeku su, pak, već spomenuti radovi na obnovi 65-metarske armiranobetonske nadstrešnice, a hoće li zgrada ikada biti potpuno obnovljena ovisi o tome kako u Gradu planiraju budućnost kompleksa Gredelj. Prostor koji se prostire na 43 hektara udaljen je na nekoliko stotina metara zračne linije od sadašnjeg kolodvora, no gradonačelnik Tomislav Tomašević lani je dao naslutiti da bi bio idealna lokacija za njegovo preseljenje.

– Naš plan nije da on ostane na svojoj lokaciji, već da ga približimo željezničkom kolodvoru – izjavio je Tomašević uz naglasak da su trajni planovi za zonu Gredelja još uvijek u povojima te da za premještaj autobusnog kolodvora nužan niz predradnji. To uključuje, među ostalim, Urbanističkog plana uređenja (UPU) i sporazum s HŽ-om oko pitanja podizanja željezničke pruge.