Već mi četvrtu godinu višnja ne rađa, javlja Vrtu čitateljica Milka Rogić pišući:
"Prošlih sam godina mislila da joj je naškodio mraz, ali ove ga godine nije bilo. Naime, kad višnja procvjeta, najednom se počne sušiti cvijet i ostaje na grani cijele godine osušen sa svojim malim grančicama. Lišće normalno izgleda, ali na svakoj grani ima osušenih dijelova gdje je bio cvijet. Ne znam jesu li ti podaci dovoljni da mi kažete što treba učiniti. Inače, do sada višnju nisam nikada ničim prskala."
Opisani simptomi upozoravaju na opasnu bolest koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod, odgovara Renato Vilenica, dipl. ing. agr. iz Chromosa Agro.
Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju. Simptomi zaraze najuočljiviji su u razdoblju cvatnje. Dakle, u cvatnji, nakon kiše, spore dospiju na njušku cvijeta i inficiraju ga. Cvijet posmeđi i suši se, a gljivica prodire u mladu grančicu u koju izlučuje toksine pa uzrokuje i njezino sušenje. Osušene grančice s cvjetovima ostaju u krošnji i izgledaju kao spaljene vatrom. Simptomi zaraze na plodu vide se tijekom zriobe, kad se nakon završetka razvoja gljive pojave bijeli koncentrični krugovi (micelij gljive sa sporama). Dio plodova ostane visjeti, a dio se smežura i padne na tlo te je izvor zaraze u sljedećoj godini. Izvor su zaraze i rak-rane bolesnih (suhih) grana koje ostaju na stablu zimi. Najbolje je suzbijati preventivno, i to rezidbom zaraženih grančica i grana te skidanjem zaraženih plodova koje je potrebno uništiti (spaliti ili dublje zakopati).
Također je važna redovita zaštita od štetnika koji mogu oštetiti tkivo ploda i uzrokovati prodor gljivice. Ovo kišovito proljeće zahtijeva i kemijsko suzbijanje uzročnika sušenja cvijeta i grančica koštičavih voćaka. Za kvaliteno suzbijanje potrebna su dva prskanja, i to: 1. prije cvatnje ili u samom početku cvatnje, 2. pred kraj cvatnje (kad otpadne većina cvjetnih latica). Vrlo su djelotvorni ovi fungicidi: BAVISTIN FL u koncentraciji 0,05 %, RONILAN DF u koncentraciji 0,15 %, KONKER u koncentraciji 0,15 %. Preporučujem primjenu fungicida BAVISTIN ili KONKER prije cvatnje, a RONILAN DF poslije cvatnje.
Zaštita ploda prije zriobe problematična je zbog duge karencije pripravaka, ali se tako tretirani plodovi lakše čuvaju u skladištima.