Znanstvenici otkrili što bi bilo ako bi eruptirao Vatreni prsten: 'Sve bi trajalo od dvije do pet godina'

Rusiju je pogodio jedan od najsnažnijih potresa u povijesti. Stručnjaci upozoravaju da tsunami koji je zahvatio Japan, Havaje i zapadnu obalu SAD-a možda nije jedina posljedica ovog potresa magnitude 8,8. Znanstvenici predviđaju mogućnost vulkanskih erupcija duž 'Vatrenog prstena' - 40.000 kilometara dugog lanca vulkana koji okružuje Tihi ocean. Iako je gotovo nemoguće, simultana erupcija cijelog lanca imala bi katastrofalne posljedice. Vatreni prsten obuhvaća preko 425 vulkana, što čini 75% svih aktivnih vulkanskih lokacija na Zemlji, uključujući neke od najvećih svjetskih vulkana poput St. Helensa, Fujija i Krakatoe.
Profesor Valentin Troll, vulkanolog sa Sveučilišta Upsala, ističe za Daily Mail da bi učinci takvih erupcija varirali od lokalnih padalina pepela i infrastrukturnih problema do poremećaja u zračnom prometu i dugoročnih klimatskih promjena. "U malo vjerojatnom scenariju, mogli bismo svjedočiti vulkanskoj zimi koja bi trajala nekoliko godina nakon erupcija," dodaje profesor Troll.

Veza između seizmičke i vulkanske aktivnosti još uvijek nije potpuno razjašnjena, no geolozi su identificirali slučajeve gdje su potresi potaknuli vulkanske erupcije. Vulkanske erupcije duž Vatrenog prstena rezultat su podvlačenja jedne tektonske ploče pod drugu, što omogućuje magmi da se uzdigne iz Zemljinog plašta. Znanstvenici smatraju da bi snažni potresi mogli otvoriti nove puteve za magmu ili destabilizirati mjehuriće plina u magmatskim komorama, povećavajući vjerojatnost erupcije. Profesor Troll objašnjava: "Seizmički valovi mogu putovati stotinama ili tisućama kilometara od epicentra, potresajući vulkane koji su već na rubu erupcije, što može dovesti do povećane vulkanske aktivnosti u pogođenim područjima." Iako su potrebna daljnja istraživanja, neki stručnjaci spekuliraju da se to možda već dogodilo nakon nedavnog potresa u Rusiji.

Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), potres magnitude 8,8 pogodio je područje oko 137 kilometara istočno-jugoistočno od Kamčatke u Rusiji u 19:24 po istočnom vremenu, čineći ga šestim najjačim potresom u povijesti mjerenja. Nedugo zatim, uočena je erupcija vulkana Ključevskoj na Kamčatki, s eksplozivnom aktivnošću i tokovima lave niz zapadne padine. Ključevskaja Sopka, smješten 450 kilometara sjeverno od Petropavlovska-Kamčatskog, jedan je od najviših aktivnih vulkana na svijetu s visinom od 4694 metra. Dr. Morgan Jones, vulkanolog sa Sveučilišta Umeå, sugerira da je deformacija tla uzrokovana potresom mogla destabilizirati magmatsku komoru ovog često aktivnog vulkana.

Ova pojava otvara zabrinjavajuću mogućnost da bi iznimno snažan seizmički događaj mogao potencijalno destabilizirati magmatske komore duž cijelog Vatrenog prstena, s potencijalno katastrofalnim posljedicama na globalnoj razini.  Erupcija Vatrenog prstena imala bi dalekosežne posljedice za stanovništvo diljem svijeta. Stanovnici u neposrednoj blizini vulkana suočili bi se s neposrednim opasnostima poput odrona stijena, toksičnih plinova, razornih lavina i užarenih piroklastičnih tokova. Budući da se Vatreni prsten proteže kroz 15 zemalja, lokalni učinci bili bi nesumnjivo katastrofalni.

No, globalne posljedice mogle bi biti još dugotrajnije i opasnije. Erupcije bi u gornje slojeve atmosfere izbacile enormne količine sumpora i prašine, potencijalno blokirajući sunčevu svjetlost godinama. Primjerice, nakon erupcije vulkana Tambora, temperature na sjevernoj hemisferi pale su za 0,5°C, uzrokujući "godinu bez ljeta". Profesor Troll predviđa: "U slučaju erupcije cijelog Vatrenog prstena, mogli bismo očekivati posljedice u trajanju od dvije do pet godina, s mogućim padom prosječne temperature i do 1°C." Rezultat bi bila hladna i vlažna ljeta te višegodišnji neuspjeh usjeva. Europa bi vjerojatno izbjegla glad uvozom hrane, no manje razvijene regije mogle bi se suočiti s ozbiljnom nestašicom. Ipak, ova klimatska katastrofa, koliko god bila ozbiljna, vjerojatno ne bi dosegla razmjere globalnog izumiranja.

Dr. Jonathan Paul, stručnjak za geoznanosti s Royal Holloway Sveučilišta u Londonu, izjavio je za Daily Mail: "Čak i u nevjerojatnom scenariju istovremene erupcije svih vulkana Vatrenog prstena, nastali pepeo vjerojatno ne bi uzrokovao globalnu zimu". Usporedio je to s udarom meteorita prije 65 milijuna godina koji je izazvao izumiranje dinosaura, naglasivši da je taj događaj oslobodio energiju nekoliko bilijuna puta veću od potencijalne erupcije Vatrenog prstena.

Srećom, vjerojatnost takvog događaja je zanemariva.  "Vatreni prsten je iznimno prostran, dok su učinci potresa ograničeni na područje od oko 100 km", kaže Dr. Paul. Iako su se u posljednjem stoljeću dogodila tri do četiri potresa slične magnitude, rijetko su utjecali na udaljene vulkane. Profesorica Lisa McNeil, ekspertica za tektoniku ploča sa Sveučilišta u Southamptonu, dodaje: "Unatoč brojnim snažnim potresima diljem svijeta u posljednjih 20 godina, nismo svjedočili rasprostranjenim vulkanskim erupcijama." Ističe da se potresi magnitude slične onom na Kamčatki događaju otprilike svakih 10 godina, no nisu izazvali značajne vulkanske aktivnosti čak ni u duljem povijesnom razdoblju.

Stručnjaci naglašavaju da vulkani nisu lako "zapaljivi" seizmičkom aktivnošću. Za erupciju je potrebno dugotrajno nakupljanje tlaka u magmatskim komorama. Potresi mogu potaknuti erupcije samo ako je vulkan već blizu kritične točke. Primjerice, vulkan Ključevskoj je bio aktivan mjesecima prije potresa, koji je možda ubrzao najnoviju erupciju. Profesorica McNeil zaključuje: "Potres je možda bio okidač, ali erupcija se vjerojatno mogla dogoditi i u narednim danima ili tjednima." Stoga je nemoguć scenarij istovremene erupcije svih vulkana Vatrenog prstena, bez obzira na jačinu potresa.