Kolumna

Znanost je uzalud apelirala dok ih birači nisu kaznili

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Znanost je uzalud apelirala dok ih birači nisu kaznili
23.11.2015.
u 16:51
Most je inzistiranjem na reformi javne uprave i samouprave razotkrio licemjerje dviju koalicija
Pogledaj originalni članak

Most se gotovo pa poistovjećuje s reformom javne uprave i lokalne samouprave, oko koje je zasad u pregovorima s dvjema najvećim koalicijama, izuzev oko ukidanja županija postignuto suglasje. Već to je ogroman korak naprijed u odnosu na stanje prije 8. studenoga kad je ukidanje i spajanje općina, gradova i županija, odnosno teritorijalni preustroj i financijska i funkcionalna decentralizacija bila gotovo pa tabu-tema o kojoj su uglavnom uzaludno govorili tek rijetki. Samo šest županija i 108 gradova i općina je prema indeksu razvijenosti iznad prosjeka Hrvatske. A čak 80 posto našeg teritorija je u depopulaciji uz jasnu korelaciju porasta depopulacije sa smanjenjem razvijenosti.

Taj dramatičan podatak na skupu u HAZU iznio je prof. dr. sc. Ivan Koprić, veliki zagovornik teritorijalnog preustroja, ali do pojave Mosta kojem se pridružio prof. dr. sc. Robert Podolnjak kao teorijski spiritus movens te reforme, etablirane politike to nije potaknulo na djelovanje. Most je ponajviše na ovoj temi razotkrio njihovo političko licemjerje. Na znanstvenike se nerijetko upire prstom zbog društvene neaktivnosti i šutnje, ali na ovu temu njihov je doprinos ogroman. Još 2010. u HAZU je održan dvodnevni skup pod nazivom “Nova hrvatska i regionalna samouprava” na inicijativu Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava na čelu s akademikom Jakšom Barbićem te je 15 izlaganja ukoričeno i poslano na sve relevantne državne adrese. Ali tromi politički sustav, uz to opterećen svojim interesima, a ne domoljubljem, tek je s izbornim rezultatom Mosta, navodno, shvatio važnost te teme za budućnost zemlje.

Ne zbog ušteda koje bi se smanjenjem broja općina, gradova ili županija trebale postići, ili što bi neki izgubili svoje trenutne pozicije, već što bi se, možda i s istim ljudima i sličnim sredstvima, značajno podigla učinkovitost državne organizacije na lokalnoj i regionalnoj razini, kojoj bi razvoj postao svrha postojanja, a ne uhljebljivanje političkih aktivista na uzaludnim pozicijama.

>> Petrov: Ostajemo kod reformske vlade s HDZ-om i SDP-om, a Prgometu želim sreću

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

ZA
zagorec51
18:30 23.11.2015.

Teško se odreči lagodnog života na grbači naroda, i dijeliti sudbinu istog.

NZ
NAĐI-zaZAGREBbezkumova
17:48 23.11.2015.

U partiji je sve više nervoznih među uhljebima: tko još može za nas, ima li još kakav potkupljivi manjinac, gdje je Glavaš, zašto Prgometa ne podržava nitko osim njega samoga, što je s autonomijom Istre... ? Što će sva partijska svita bez državne sise?

NI
nibunika
19:01 23.11.2015.

Smatram da bi Hrvatska trebala radikalno smanjiti lokalnu i regionalnu administraciju. Mnoge općine su financijski neodržive, međutim, nisu najvažnije uštede troškova kroz racionalizaciju općinske , odnosno gradske administracije, nego je u pitanju racionalnost postojanja mnogobrojnih komunalnih, vodoopskrbnih i drugih firmi, ustanova i agencija. Moja općina iz bivšeg sustava (s 30.000 stanovnika), podijeljena je na 4 grada, odnosno općine. Umjesto postojanja jednog komunalnog poduzeća, formirana su tri, (s tri direktora i tri uprave), a umjesto jednog vodoopskrbnog poduzeća formirana su dva, (s dva direktora i dvije uprave) pa danas jedno drugome zatvara vodu, umjesto jedne Ustanove dječjih vrtića (s 4 vrtića), formirane su dvije (s dva direktora i dvije uprave), dok se broj vrtića nije mijenjao, a broj djece se je u međuvremenu i smanjio. A danas bi sasvim dovoljno bilo postojanje jednog komunalnog poduzeća, jedne Ustanove dječjih vrtića, a upitna je potreba postojanja jednog vodoopskrbnog poduzeća, (racionalno bi bilo da jedno vodoopskrbno poduzeće pokriva područje jedne regije, ili subregije, ili županije, slično kao što je slučaj s firmama za distribuciju plina).