Zlato je ovog tjedna ponovno pokazalo zašto ga nije dovoljno promatrati samo kroz dnevne promjene cijene. Iako je početkom tjedna palo pod pritiskom očekivanja viših američkih kamatnih stopa, već se u srijedu vratilo iznad 4.300 dolara po unci. Nakon odluke Feda uslijedio je novi pritisak, no već u četvrtak zlato se snažno oporavilo, a rast se nastavio i u petak. Prema cijenama koje pratimo, zlato je danas dosegnulo 4.382 dolara po unci.
Istodobno, cijena nafte ostaje iznad 100 dolara, inflacijski pritisci nisu nestali, a geopolitička neizvjesnost i dalje je visoka. Sve to zlatu daje argumente koji nadilaze kratkoročna očekivanja vezana uz kamate.
Prema cijenama koje pratimo, zlato je od petka 11. rujna do četvrtka 17. rujna palo oko 1,2 posto, no u petak je snažnim rastom nadoknadilo veći dio tog pada. Od prošlog petka do danas cijena je ponovno u blagom plusu. To pokazuje koliko se brzo sentiment na tržištu može promijeniti. Nakon snažnog rasta tijekom kolovoza, tržište zlata sada prolazi kroz razdoblje većih oscilacija i stabilizacije, a ne kroz promjenu svih temeljnih razloga zbog kojih je interes za zlatom posljednjih mjeseci snažan.
Pritisak na cijenu
Jedan od najvećih pritisaka na cijenu posljednjih dana stigao je iz SAD-a. Snažniji inflacijski podaci povećali su očekivanja da bi američki Fed mogao biti oprezniji s popuštanjem monetarne politike, a tržište je uoči njegove odluke gotovo u potpunosti uračunalo mogućnost povećanja kamatne stope.
Fed je u srijedu povećao ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na raspon od 3,75 do 4 posto, no važno je i ono što slijedi. Prema novim projekcijama, 16 od 18 dužnosnika Feda koji su dali projekcije očekuje još jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Predsjednik Feda Kevin Warsh pritom je poručio da je inflacija i dalje previsoka, dok Fed i dalje cilja na njezin povratak na 2 posto.
To je za zlato važno jer više kamate čine zlato manje privlačnim u odnosu na imovinu koja donosi kamatni prihod. Upravo je zato zlato neposredno nakon odluke Feda ponovno bilo pod pritiskom.
Međutim, napetost se osjeća i na tržištu američkih obveznica. Rastući troškovi zaduživanja postaju posebno problematični jer se veliki iznosi saveznog duga moraju refinancirati, a to dodatno komplicira fiskalne izglede SAD-a.
Zato se pitanje za tržište postupno širi izvan toga hoće li Fed do kraja godine još jednom povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Sve važnije postaje pitanje postoji li dovoljno potražnje za američkim državnim obveznicama i uz kakav će prinos ulagači biti spremni financirati američki dug. To je prije svega pitanje fiskalne održivosti.
Vrijeme iznimno jeftinog novca, kada su vlade mogle povećati rashode uz relativno malen trošak zaduživanja, prošlo je. Danas viši troškovi financiranja puno izravnije opterećuju javne financije. Američki proračunski deficit do kraja kolovoza dosegnuo je 1,97 bilijuna dolara, što je već više od ukupnog manjka ostvarenog u cijeloj fiskalnoj 2025. godini.
U takvim okolnostima tržište obveznica može imati sve važniju ulogu u poticanju fiskalne discipline. Ako će ulagači za držanje američkog duga tražiti viši prinos, države će se suočiti s većim troškovima financiranja, što dodatno povećava trošak servisiranja postojećeg duga i otežava smanjivanje deficita.
Upravo je zato prinos na 10-godišnje američke obveznice početkom ovog tjedna nakratko prešao 5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od 2007. godine. Iako se u međuvremenu povukao, kretanje prinosa pokazuje da tržište sve pažljivije prati odnos između američkog duga, deficita, inflacije i kamatnih stopa.
Za zlato je to važna dimenzija priče. Njegova cijena ne reagira samo na odluke središnje banke o kamatnim stopama već i na šira pitanja održivosti američkih javnih financija i povjerenja u dolar. Ako ulagači počnu zahtijevati sve veću premiju za držanje američkog duga, pitanje nije samo koliko će koštati financiranje SAD-a, nego i koliko će povjerenje u američku imovinu ostati čvrsto.
Drugim riječima, potražnja za američkim obveznicama i prinos koji su ulagači spremni prihvatiti pokazat će koliko i dalje vjeruju američkom dolaru i državnom dugu kao sigurnoj imovini. To ne znači da je taj status doveden u pitanje, ali znači da će tržište sve pažljivije procjenjivati cijenu rizika povezanog s američkim javnim financijama.
Američki dug otvara još jedno pitanje
U tom kontekstu Fed ima izazov koji nadilazi samu odluku o referentnoj kamatnoj stopi. Njegova je zadaća provoditi monetarnu politiku usmjerenu na stabilnost cijena i održiv gospodarski rast, dok su odluke o državnoj potrošnji, prihodima i proračunskom deficitu u domeni američke vlade i Kongresa. Upravo će odnos tih dviju politika, zajedno s reakcijom tržišta obveznica, biti važan za buduće kretanje troška američkog zaduživanja.
Inflacija pritom nije nestala, a jedan od njezinih ključnih potencijalnih pokretača ponovno je energija. Cijena nafte posljednjih se dana penjala iznad 100 dolara po barelu, potaknuta geopolitičkim napetostima i rizicima za opskrbu. U srijedu se dio tog rasta povukao nakon što je Saudijska Arabija ponudila dodatne isporuke sirove nafte preko Omana, što je ublažilo strahove od dugotrajnih poremećaja u opskrbi. Brent je u petak, unatoč padu, ostao iznad 100 dolara po barelu.
Za zlato je to važna kombinacija. Viša cijena nafte kratkoročno može povećati pritisak na zlato preko kamatnih stopa, ali istodobno povećava inflacijske rizike. Geopolitičke napetosti pritom dodatno pojačavaju potrebu ulagača za zaštitom od neizvjesnosti.
To se dobro vidi i u ovotjednom kretanju cijene. Nakon što je u ponedjeljak zlato palo na najnižu razinu u više od mjesec dana, u srijedu je snažno osciliralo nakon odluke Feda. No, već u četvrtak uslijedio je snažan oporavak, dok su se prinosi na američke obveznice i dolar povukli. U petak se oporavak nastavio, a prema cijenama koje pratimo zlato je dosegnulo 4.382 dolara po unci.
Korekcija je sastavni dio tržišnog ciklusa
Upravo taj preokret pokazuje zašto je važnije gledati širu sliku od same dnevne promjene cijene. Samo povećanje kamatne stope nije bilo iznenađenje, jer ga je tržište već očekivalo. Veći pritisak na zlato donijela je poruka da bi kamate mogle ostati visoke dulje nego što se ranije očekivalo. Neposredno nakon odluke Feda porasli su prinosi na američke obveznice i dolar, ali su se već dan poslije povukli, što je otvorilo prostor za snažan oporavak zlata.
Ako se pokaže da nema puno prostora za daljnje podizanje kamata, jedan od glavnih pritisaka na cijenu zlata mogao bi postupno popustiti. Ovotjedno spuštanje prinosa i cijene nafte već je pokazalo koliko brzo se odnos snaga može promijeniti. Istodobno, inflacija, visoke cijene energije i geopolitičke napetosti ostaju prisutne, a upravo u takvom okruženju zlato ponovno pokazuje svoju ulogu zaštite od neizvjesnosti.
Zato nekoliko slabijih dana ili tjedana ne mijenja nužno širu priču o zlatu. Nakon snažnog rasta, korekcija je sastavni dio tržišnog ciklusa, a aktualno razdoblje pokazuje koliko se brzo odnos snaga između kamatnih stopa, inflacije i geopolitičkih rizika može mijenjati. Dok god su ti rizici prisutni, zlato zadržava svoju ulogu imovine koja može pomoći u očuvanju vrijednosti kroz dulje razdoblje.
Za ulagače koji na zlato gledaju dugoročno, pritom nije nužno najvažnije što se s njegovom cijenom događa iz dana u dan. Redovita kupnja omogućuje postupno stvaranje pozicije kroz različite tržišne faze. Upravo na toj ideji temelji se i Zlatna štednja Auro Domusa, kroz koju se investicijsko zlato kupuje postupno.
Takav pristup zlatu stavlja naglasak na kontinuitet i dugoročni cilj, umjesto na pokušaj da se kratkoročno predvidi svako novo kretanje cijene.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.