U svom domu u noći s petka na subotu preminuo je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Dobronić je na čelu Vrhovnog suda bio od listopada 2021. godine pa sve do svoje smrti u 66. godini života. Dobronić se duže vrijeme borio s rakom prostate, a Nacional je izvijestio kako mu se stanje posljednjih mjesec dana pogoršalo te je bio na bolovanju.
Ovaj rođeni Čakovčanin sudac je postao 1996. nakon što je sedam i pol godina radio u pravnoj službi Zabe, a 90-ih u Direkciji za robne rezerve. Sudjelovao je i u izradi Zakona o državnim robnim rezervama. Međutim, upravo je u tom periodu izbila afera vezana uz nestanak žita iz robnih zaliha. Godine 1996. Dobronić postaje sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, gdje će provesti veći dio svoje sudačke karijere i steći reputaciju neovisnog i hrabrog suca. Godine 1998., završio je i poslijediplomski studij iz područja međunarodnog trgovačkog prava.
Do 2013. bio je relativno nepoznat, no to nije ni čudilo jer je sve do okončanja presuda bankama u slučaju švicaraca odbijao novinarske intervjue. Te godine donio je presudu protiv osam moćnih banaka koja je brojnim građanima pružila nadu da bi ipak mogli dobiti za mnoge egzistencijalnu bitku. Utvrdio je da banke nisu adekvatno informirale građane o rizicima valutne klauzule vezane uz švicarski franak te da su nezakonito mijenjale kamatne stope. Mediji i javnost su ga tada razapinjali, smatrajući kako presuda neće moći opstati, no ova presuda, iako kasnije modificirana na višim instancama, označila je prekretnicu u zaštiti prava potrošača u Hrvatskoj i učinila Dobronića simbolom borbe protiv bankarskog lobija.
Na dan objave njegove presude zaključili smo kako je riječ o “europskoj presudi hrvatskog suca”, a Večernjakov žiri uvrstio ga je 2013. među 10 osoba u izboru za osobu godine te je sakupio i najviše glasova čitatelja portala, njih 39,44 posto. Visoku razinu svijesti o ulozi medija Dobronić je pokazao i dvije godine prije slučaja švicarac, kad je odbio HRT-ovu tužbu kojom je traženo da se Hrvatskom novinarskom društvu zabrani emitiranje priloga iz Latinice pod naslovom “Zločini iz privatizacije ne zastarijevaju”.
Predsjednik Zoran Milanović ga je predložio za svog kandidata na čelu Vrhovnog suda, iako je tijekom spora između udruga i banaka 2013. Dobronić očitao lekciju pravo njemu koji je u to vrijeme bio premijer. Milanović se, naime, u to vrijeme koprcao na temi sukoba interesa zbog boravka na Hvaru. Sudac Dobronić izvijestio je na pripremnom ročištu u slučaju ''švicarac'' da je prije nego je postao sudac sedam i pol godina radio u Zabinoj pravnoj službi. “Kad sam imenovan sucem, namjerno sam obustavio sve kontakte s bankom. Nisam išao ni na domjenke”, rekao je, niti je sudio u sporovima u kojima je Zaba bila stranka.
Po cemu se taj isticao? Po nicemu.