U Europskoj uniji u 2019. rođeno je 4,17 milijuna beba, čime se nastavlja trend smanjenja broja rođene djece nakon 2008. kada je u EU rođeno 4,68 milijuna djece.
I dalje se u Uniji najviše djece, s iznimkom Rumunjske, rađa u razvijenim državama i onima koje imaju razvijenu pronatalitetnu politiku.
Dobro stoji i Rumunjska
Prema posljednjim podacima Eurostata, najveće stope fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi op.a) imaju Francuska, Rumunjska, Švedska, Češka, Irska i Danska. Francuska koja već stoljeće ne odstupa od provođenja pronatalitetne politike, bez obzira na to tko bio na vlasti, imala je 2019. stopu fertiliteta od 1,86. Usporedbe radi, izvan EU u Europi najveću stopu fertiliteta ima Turska (1,88) što dovoljno govori o uspjehu Francuske.
Inače, i Francuska i Turska najbliže su održivoj stopi fertiliteta od 2,1 koja osigurava zamjenu generacija. Nakon Francuske države EU s najvećim stopama fertiliteta su Rumunjska (1,77), Švedska, Češka i Irska (1,71) te Danska (1,70). Švedska poput Francuske, također, već stoljeće ima razvijenu pronatalitetnu politiku koja podrazumijeva fnancijske, stambene povlastice obiteljima s djecom, ali i olakšavanje položaja zaposlenim roditeljima na tržištu rada. Ne čudi ni što je Danska u vrhu EU po stopi fertiliteta jer, osim što se Danci ubrajaju u najsretnije narode na svijetu, ta se država osobito brine o dobrobiti djece i zaposlenih žena.
Irska pak godinama privlači mlado i obrazovano stanovništvo, osigurava doplatak za svu djecu te dodatke prihodima roditelja koji rade skraćeno i brinu se o djeci i onima slabije plaćenima te za samohrane roditelje.
Hrvatska je sa stopom fertiliteta od 1,47 ispod prosjeka EU (1,53), no možemo se tješiti da ima i gorih od nas. Tako su najniže stope fertiliteta na Malti (1,14 djece po ženi), u Španjolskoj (1,23), Italiji (1,27), Cipru (1,33), Grčkoj i Luksemburgu (1,34). Sve su to zemlje, izuzev Luksemburga, s juga Europe, puno tradicionalnije od skandinavskih, Češke i Francuske, ali očito su uz neke iznimke u EU prošla vremena kad se više djece rađalo u siromašnim i tradicionalnim obiteljima i državama. Bogata Njemačka, koja je prije imala malo nižu stopu fertiliteta od prosjeka EU zbog nefleksibilnog odnosa prema zaposlenim ženama na tržištu rada, u 2019. uspjela se dići iznad prosjeka Unije, na 1,54.
Majke rođene u inozemstvu
Susjedna Slovenija ima stopu fertiliteta bolju od nas, 1,61. Inače, od 2013. u zemljama EU povećava se broj djece koju su rodile majke rođene u inozemstvu, bilo da je riječ o majkama iz drugih članica EU ili izvan zemalja koje nisu članice Unije.
No udio djece koju su u državama EU rodile majke rođene u inozemstvu znatno se razlikuje pa su tako u 2019. više od 65% djece rođene u Luksemburgu rodile majke rođene u inozemstvu, dok je na Cipru, Austriji i Belgiji taj udio bio oko trećine. S druge strane, devet zemalja imalo je manje od 10% koju su rodile majke rođene u inozemstvu, a Bugarska, Slovačka i Poljska imaju najmanji udio te djece (2%).
VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu
Jednom riječju Arapi.