Nova inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina izazvala je ozbiljnu zabrinutost među ukrajinskim vojnim stručnjacima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Moskva je predložila provođenje humanitarne operacije u Kostjantinivki, gradu u Donjeckoj oblasti koji ima iznimnu stratešku važnost za ukrajinsku obranu. Ruski predsjednik pritom se poziva na iskustvo nedavne operacije u Oleškiju, no ukrajinski analitičari upozoravaju da je upravo taj slučaj pokazao koliko takvi dogovori mogu biti opasni. Prema Putinovu prijedlogu, za osiguravanje i čišćenje prometnih pravaca kojima bi se evakuirali preostali stanovnici bilo bi potrebno pet dana. U provedbi operacije, smatra ruski predsjednik, trebali bi sudjelovati predstavnici institucija za ljudska prava iz obiju država, uz prisutnost međunarodnih novinara.
Problem je, međutim, u tome što Moskva polazi od tvrdnje da je Kostjantinivka već osvojena. Ruske vlasti još su u srpnju objavile da njihove snage kontroliraju grad, ali nisu predočile dokaze kojima bi potkrijepile takve navode. Ukrajinski izvori iznose potpuno drukčiju sliku. Prema njihovim informacijama, borbe nisu završene, a Kostjantinivka i dalje ostaje pod nadzorom ukrajinskih obrambenih snaga. Analitičari ukrajinskog projekta DeepState potvrđuju da grad nije pao u ruske ruke, iako stanje na terenu opisuju riječima „iznimno teška”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne vjeruje da je cilj Putinova prijedloga isključivo spašavanje civila. U razgovoru s novinarima upozorio je da bi prihvaćanje takve inicijative moglo imati ozbiljne posljedice za obranu grada. „Putin nas jednostavno želi navesti da napustimo Kostjantinivku, a onda će oni ući u grad i potpuno ga zauzeti”, izjavio je nedavno ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pred novinarima.
Zelenski odbacuje i mogućnost da je Rusija jedina strana koja nastoji omogućiti stanovnicima odlazak iz opasnog područja. Naglasio je da su ukrajinske vlasti i dosad omogućavale civilima napuštanje Kostjantinivke, unatoč iznimno zahtjevnim sigurnosnim okolnostima. Kao upozorenje na ruske namjere izdvojio je događaje u Oleškiju, gdje je, prema ukrajinskim tvrdnjama, Moskva razdoblje dogovorenog zatišja iskoristila za jačanje svojih vojnih kapaciteta. „Ako pogledate satelitske snimke, vidjet ćete da su Rusi ondje rasporedili brojne različite oružane sustave i ojačali svoje položaje u Oleškiju. Što će se onda dogoditi s Kostjantinivkom?”, upitao je Zelenski. Dodatnu težinu cijelom slučaju daje diplomatski trenutak u kojem se Putin odlučio na novu inicijativu. Ruski i američki predstavnici održavaju kontakte usmjerene prema mogućem završetku rata u Ukrajini, a Moskva nastoji istodobno pokazati otvorenost prema pregovorima i nametnuti vlastiti prikaz vojnih prilika.
Ukrajinski stručnjaci upozoravaju da takav pristup Rusiji omogućuje korištenje humanitarnih pitanja kao sredstva političkog pritiska. Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar ukrajinskog Centra za sigurnosna istraživanja Dmitra Timčuka, smatra da sam Putinov prijedlog otvara pitanje vjerodostojnosti ruskih tvrdnji. Naime, ako ruska vojska doista drži Kostjantinivku pod potpunom kontrolom, kako tvrdi Kremlj, tada bi trebala biti sposobna samostalno osigurati evakuaciju stanovništva. „Ako navodno u potpunosti kontroliraju grad, neka onda sami provedu odgovarajuću humanitarnu operaciju”, izjavio je Kovalenko u razgovoru za Deutsche Welle (DW). Kovalenko smatra da ruski predsjednik svjesno predstavlja stanje na bojištu drukčijim nego što ono doista jest. Prema njegovoj procjeni, humanitarna inicijativa mogla bi poslužiti za jačanje ruskih pozicija u pregovorima, ali i za stvaranje prijeko potrebnog prostora za reorganizaciju postrojbi koje sudjeluju u napadima na grad.
Sumnje u stvarne ciljeve Moskve dijeli i Jevhen Zaharov, voditelj Harkivske skupine za ljudska prava. „Bojim se da ovaj ruski prijedlog ima sasvim drukčije ciljeve od onih koje navode”, izjavio je aktivist za DW, ocijenivši Putinovu inicijativu sumnjivom. Zaharov zbog toga smatra da bi ukrajinske vlasti morale biti iznimno oprezne prije pristajanja na bilo kakav dogovor čije uvjete određuje ruska strana. Dodatni problem za ukrajinsko vodstvo predstavlja činjenica da se o mogućoj humanitarnoj operaciji razgovara i uz posredovanje američkih predstavnika. Vojni analitičar Denis Popovič upozorava da bi se Ukrajina zbog toga mogla suočiti s ozbiljnim političkim pritiskom. Odbijanje ruskog prijedloga Moskva bi, prema njegovu mišljenju, mogla iskoristiti kako bi Kijev prikazala kao stranu koja ne želi mir niti vodi računa o sudbini svojih građana. „Ako to odbijemo, reći će nam: 'Odbijate mirovne prijedloge, ne brinete se za vlastite građane, o čemu bismo onda uopće trebali razgovarati s vama? Zelenski želi nastaviti rat.' Sve je to osmišljeno upravo s tim ciljem”, izjavio je za DW vojni analitičar Denis Popovič.
Upozorenja ukrajinskih stručnjaka temelje se i na iskustvima prethodnih dogovora o privremenom prekidu neprijateljstava. Primirje u Oleškiju trajalo je od 27. listopada do 1. studenoga. Nakon njegova završetka ukrajinski Glavni stožer izvijestio je da ruska vojska tijekom tog razdoblja nije mirovala, nego je mijenjala postrojbe na položajima, dodatno utvrđivala obrambene linije, dopremala streljivo i unapređivala zaštitu od bespilotnih letjelica. Takvi potezi, smatraju analitičari, pokazuju da privremeno zaustavljanje borbi ne mora nužno značiti smanjenje vojne opasnosti. „Trenutačno pratimo granatiranje Hersona i vidimo opasnost da bi protivnik mogao znatno intenzivirati djelovanje u smjeru Hersona”, upozorava Popovič. Sličan obrazac, prema njegovoj ocjeni, mogao se vidjeti i tijekom uskrsnog primirja koje je Putin jednostrano proglasio 2025. godine. Nakon završetka tog razdoblja ruske snage nastavile su napredovanje prema Pokrovsku. „Ono što se jednom dogodilo, dogodilo se i drugi put, a dogodit će se i treći put”, upozorava stručnjak.
Kostjantinivka nije samo još jedan grad na istoku Ukrajine. Riječ je o važnoj točki obrambenog sustava koji ukrajinska vojska održava u Donjeckoj oblasti. Grad se nalazi na južnom dijelu utvrđenog pojasa koji obuhvaća Druživku, Kramatorsk i Slovjansk. Njegovim osvajanjem ruske snage dobile bi povoljnije polazište za napredovanje prema Druživki, nakon čega bi se otvorila mogućnost daljnjeg pritiska na šire urbano područje Slovjanska i Kramatorska. Kovalenko stratešku važnost Kostjantinivke uspoređuje s Bahmutom, Avdijivkom i Časiv Jarom. Ti su gradovi, zahvaljujući snažno pripremljenim obrambenim položajima, tijekom dugog razdoblja predstavljali ozbiljnu prepreku ruskom napredovanju. Prema njegovoj procjeni, ruske postrojbe koje pokušavaju osvojiti Kostjantinivku trenutačno se suočavaju s velikim poteškoćama. Ukrajinski otpor otežava im dopremanje pojačanja, dok istodobno postupno gube dijelove položaja. Upravo zato Kovalenko smatra da bi višednevni prekid borbi najviše koristio Moskvi, koja bi dobiveno vrijeme mogla upotrijebiti za koncentriranje novih snaga. „Ako bi se u Kostjantinivki provela takozvana humanitarna misija, to bi bila katastrofa za Kijev jer bi Rusija to vrijeme iskoristila za koncentriranje snaga koje bi joj omogućile zauzimanje grada”, upozorava Kovalenko.
Dok političari i vojni stručnjaci raspravljaju o mogućim posljedicama Putinove inicijative, stanovnici Kostjantinivke suočavaju se s iznimno teškim životnim uvjetima. Prije početka ruske invazije u gradu je živjelo približno 70.000 ljudi. Prema posljednjim podacima lokalnih vlasti navedenima u izvješću, ondje je ostalo još oko 340 civila. Gotovo svi osnovni sustavi potrebni za normalan život prestali su funkcionirati. Stanovnici nemaju redovitu opskrbu električnom energijom, vodom ni plinom, a javni prijevoz više ne postoji. Situacija je dodatno pogoršana činjenicom da se od proljeća 2026. godine iz grada može otići jedino pješice. „Ljudi koji su ostali u Kostjantinivki trebaju evakuaciju i priliku za bolji život”, kaže Denis Popovič. Ipak, provođenje organizirane evakuacije trenutačno je iznimno opasno. Ruske snage zauzele su cestovnu prometnicu koja povezuje Kostjantinivku s Druživkom, dok bespilotne letjelice predstavljaju stalnu prijetnju na okolnom području.
Zbog takvih okolnosti ukrajinske vlasti ne mogu samostalno uspostaviti siguran evakuacijski koridor. Prekid vatre mogao bi olakšati izvlačenje civila, ali samo ako bi postojala čvrsta jamstva da se dogovor neće zloupotrijebiti. Oleksandr Pavličenko iz Ukrajinskog helsinškog saveza za ljudska prava smatra da bi u eventualnoj operaciji ključnu ulogu morala preuzeti neovisna međunarodna organizacija. Za DW je objasnio da evakuacija ne bi smjela ovisiti isključivo o dogovoru zaraćenih strana, nego bi njezinu provedbu trebala nadzirati neutralna institucija s odgovarajućim ovlastima. Prema njegovoj procjeni, Međunarodni odbor Crvenog križa jedina je organizacija koja raspolaže mandatom potrebnim za takvu zadaću. „Ako prijedlog dolazi samo s jedne strane, i to od zemlje poput Rusije, onda on ne ulijeva povjerenje”, ističe aktivist za ljudska prava. Denis Popovič, s druge strane, smatra da Kijev ne bi trebao automatski odbiti mogućnost humanitarne misije. Umjesto toga, ukrajinska bi strana trebala inzistirati na precizno određenim pravilima koja bi spriječila iskorištavanje privremenog zatišja za vojne aktivnosti.
Jedan od najvažnijih uvjeta bio bi potpuni izostanak premještanja postrojbi tijekom dogovorenog prekida neprijateljstava. „Ako obustavimo vatru, vojnici koji se trenutačno nalaze na svojim položajima trebali bi ondje i ostati, bez ikakva premještanja”, predlaže on. Pavličenko smatra da bi ukrajinsko vodstvo moglo otići i korak dalje te odgovoriti vlastitom inicijativom. Takav bi prijedlog uključivao povlačenje ruskih snaga iz grada i stvaranje uvjeta za sigurno napuštanje Kostjantinivke svim civilima koji to žele. „Nitko ne bi smio prisiljavati Ukrajinu na vojne ustupke pod krinkom humanitarnih misija”, naglašava aktivist za ljudska prava. Za ukrajinske vojne analitičare temeljni problem nije sam prijedlog evakuacije, nego okolnosti u kojima se ona pokušava organizirati.
Dok se ruski napadi nastavljaju, a grad ostaje izložen granatiranju i djelovanju bespilotnih letjelica, svaka humanitarna operacija nosi ozbiljne sigurnosne rizike. Stručnjaci projekta DeepState zbog toga smatraju da bi najveću pomoć stanovnicima Kostjantinivke predstavljalo zaustavljanje ruskih vojnih djelovanja, čime bi se stvorili uvjeti za sigurniji odlazak preostalih civila. Ujedno upozoravaju da se humanitarna retorika ne smije pretvoriti u sredstvo kojim će Moskva ostvariti prednost na bojištu. „Svi ostali pokušaji predstavljaju licemjerje iza kojega se Putin skriva kako bi iskoristio situaciju na bojištu u vlastitu korist”, zaključuju u DeepStateu.
ima li pilota u avionu...?