Žele za NASA-u istražiti život djece u svemiru

Osječani će za američku svemirsku agenciju NASA-u istražiti kako će se začeta i rođena djeca ponašati u svemiru te ima li za njih života nakon povratka na Zemlju.

Svemir je nepoznanica

Ideja je “sinula” inovatoru Goranu Nikolaševiću, tajniku Udruge inovatora Osječko-baranjske županije i nacionalnom koordinatoru Svjetskog svemirskog tjedna u Hrvatskoj. Sličnih istraživačkih pothvata kod nas do sada, kaže, nije bilo.

– Ta je tema slabo zastupljena, a s obzirom na to da se planiraju dugotrajna putovanja u svemir, posebice na Mars, istražili bismo što se može dogoditi djetetu koje se rodi u svemiru, iz perspektive psihologije – tumači ovaj inovator koji je već stupio u kontakt s osječkim studijem psihologije.

Oni su spremni uhvatiti se “u koštac” s još neistraženim područjem u svemirskom prostranstvu.

Čitav projekt već je dobio i kodni broj u NASA-i. Inicijalni je to korak kako bi stekli uvid u natječaje koje objavljuje ova svemirska agencija.

– Projekt je na neki način apliciran kod NASA-e, ali ga moraju još i odobriti. S obzirom na to da su nam se u međuvremenu otvorile i neke druge mogućnosti, naime uspostavio sam kontakt i s Europskom svemirskom agencijom koja nam je puno bliža i lakše možemo kontaktirati s njihovim stručnjacima, pokušat ćemo ovo istraživanje iskombinirati. Predviđeno je da projekt traje oko tri godine. Sami psiholozi vidjet će na koji će se način ono moći provesti. Dio literature iz područja astronautike, koji im je potreban, već sam dostavio – nastavlja Goran Nikolašević.

Osječani se žele fokusirati na vrlo usku temu, kažu, gotovo neobrađenu, a to su – djeca. Svemirske posade nisu isključivo muške, među njima ima i astronautkinja.

– Na međunarodnim svemirskim postajama borave mješovite posade. Stručnjaci i znanstvenici bavili su se ovim područjem, ali ne toliko detaljno. Zbog toga želimo proširiti i razraditi temu. Djeca koja se rode u svemiru bila bi izolirana, a kretala bi se u društvu od pet-šest ljudi ili koliko bi ih već tamo bilo. Svemir je inače nepoznanica. Od slanja prvoga astronauta Jurija Gagarina, stručnjaci samo pretpostavljaju kakvi ih uvjeti čekaju u svemiru, a tek kada se oni vrate na Zemlju, na njima provode različita istraživanja – kaže Goran Nikolašević koji je još od 1986. godine u kontaktu s NASA-om.

Kontakt sa sveučilištima

Krajem ove ili početkom iduće godine zajedno sa studentima i psiholozima planira otputovati na konferenciju iz područja psihologije u SAD. Tamo bi pokušali stupiti u kontakt s američkim sveučilištima koja već rade s ovom svjetski poznatom svemirskom agencijom i njihovim astronautima.

– No, prije toga moramo nešto sami odraditi i pokazati da znamo, odnosno da imamo stručne ljude koji to mogu odraditi – kaže ovaj inovator.

Prva predavanja iz toga područja održala bi se tijekom Svjetskog tjedna svemira u Hrvatskoj, u najvećim gradovima.