Zašto su ovogodišnje trešnje toliko skupe? 'Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram'

Krajem veljače prve trešnje pojavile su se na tržnicama u Zagrebu i drugim gradovima – no radilo se o uvoznim plodovima, pa su i cijene bile „uvozne“ i izvansezonski visoke: čak 35 eura po kilogramu. Tri mjeseca kasnije, s početkom sezone domaćih trešanja, cijene su ipak nešto pristupačnije – ali i dalje znatno više u usporedbi s drugim voćem. Na zagrebačkom Dolcu nedavno su se kaštelanske trešnje prodavale po 16 eura za kilogram, dok su domaće, s lokalnog područja, bile oko 10 eura. U Rijeci se ovih dana cijene kreću oko 12 eura, a u Osijeku oko 8 eura po kilogramu, piše N1.

"Ove godine, u odnosu na prethodne, berba je uranila za dva tjedna. To je posljedica klimatskih promjena koje su proteklih godina bile vrlo nagle. Većina kontinentalnih uzgajivača ima jako loš urod jer je u vrijeme cvatnje trešanja bilo više od 25 dana lošeg vremena", rekao je za N1 Zlatan Kljaković Gašpić, uzgajivač iz Zag reba, vlasnik OPG-a Trešnja i predsjednik udruge ZG trešnja. Objasnio je i da je loše vrijeme značilo kako su dnevne temperature rijetko prelazile 12 stupnjeva, što nije pogodovalo pčelama, bumbarima i drugim insektima koji oprašuju trešnje.

"Pčela ne leti kada je temperatura niža od 12 stupnjeva. Vjetrovi su tih dana bili od 8 do 11 metara u sekundi, dakle olujni, a pčela ne leti kada puše brže od 6 metara u sekundi. I povrh svega, stalno su lijevale kiše. Kod nas je uglavnom oprašivač europska divlja pčela, takozvana samica, koja ne leti u rojevima. I ne leti po kiši”, objasnio je Gašpić.

“Svaka sorta ima svoj dan. Ako određenog dana trešnja ne dobije pčelu, izostane kvalitetno oprašivanje i nema uroda. To je glavni razlog smanjenog uroda ove godine. Drugi razlog bile su tri noći s mrazom početkom travnja, a kod trešnje već na -1,5 stupnjeva Celzijevih počinju štete, dok su na -2 stupnja štete već ozbiljne. Najavljuje se da će od ove subote biti najmanje dva tjedna lijepog vremena pa bi sorte koje tada dolaze mogle dobro proći", kaže.

Gašpić je istaknuo i da su uzgajivači trešanja širom južne i jugoistočne Europe ove godine suočeni s velikim problemima zbog smanjenog uroda. Talijani jedva pokrivaju vlastite potrebe, dok Španjolci, iako imaju manji urod, gotovo sve izvoze u Njemačku gdje trešnje postižu iznimno visoke cijene zbog nestašice. Slična je situacija i u Grčkoj i Turskoj. Početkom travnja hladna ciklona iz Skandinavije teško je pogodila te zemlje, dok je Hrvatsku samo djelomično zahvatila, pa su štete bile znatno manje.

"Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram. Formira je tržište, a mi uzgajivači se prilagođavamo. Kad mi dođu ljudi kupiti nekoliko kilograma, prodam im po veleprodajnoj cijeni plus jedan ili dva eura. Pa kada su u gradu bile 20 eura za kilogram, ja sam ih na plantaži (u Mijakovcu kod Svete Helene, nap.a) davao za 11 do 12 eura. Sada je i u gradu cijena pala na nekih 8 do 10 eura za kilogram. S tim da govorim o visokokvalitetnoj trešnji, krupnog kalibra", rekao je Gašpić. Kaže da se ozbiljna proizvodnja trešanja u Hrvatskoj posljednjih godina uglavnom koncentrirala na Istru, gdje se intenzivno sadi, zatim na područje oko Zagreba, dok je u Dalmaciji, konkretno u Ravnim kotarima, uzgoj nešto manji.

“To više nije posao kao nekad. Nikad to i nije bio veliki biznis. Nije bila velika lova, ali se na kraju sezone moglo pristojno zaraditi - pet, šest pa i deset tisuća eura, što je unutar obitelji super zarada. Sada više nije tako", rekao je sugovornik.