Europski parlament usvojio je nedavno godišnja izvješća o pet zemalja zapadnog Balkana – Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Izvješće o Srbiji na dnevnom redu naći će se najvjerojatnije u srpnju. Glasanje je obavljeno nakon rasprave nazvane "Budućnost zapadnog Balkana u EU", tijekom koje je europska povjerenica za proširenje Marta Kos posebno pohvalila napredak Crne Gore i Albanije u ispunjenju zahtjeva za članstvo. Ondřej Kolář, izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu, nabrajao je, s druge strane, probleme s kojima se suočava BiH, zemlja u kojoj je, kako je rekao, "pravosudni sustav vrlo slab, reforme spore, sloboda medija na vrlo niskoj razini, a civilno društvo vegetira". Portal WeBalkans objavio je ovih dana godišnje ankete o percepciji Europske unije na zapadnom Balkanu, čiji rezultati upućuju na visoku podršku članstvu u EU u cijeloj regiji, osim u – Srbiji.
Kakva je sudbina Zapadnog Balkana? Najveći izazov nije ni Rusija, ni Kina, ni SAD
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kako ja vidim, nije loša. Niti sadašnjost, niti budućnost.