On bi se pohvalio, što redovito i čini, da je zahvaljujući njegovu i hrvatskom vodstvu prestala blokada koju su neke zapadne države članice držale nad odlukom o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ta je odluka donesena za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU i bila je važan uspjeh, premda nakon te odluke slijedi još jedan korak, nova odluka o samom datumu početka pregovora, odnosno o otvaranju prvih pregovaračkih poglavlja. A ta druga odluka još nije donesena jer je Bugarska uložila veto, sjetivši se u posljednji tren da bi mogla još malo ucjenjivati Makedonce na identitetskim i povijesnim pitanjima.
ANALIZA
Europa ne želi nestabilni Balkan i mijenja pravila ulaska u EU. Tri zemlje blokirale proširenje
Summit EU i zapadnog Balkana u Sloveniji nije ni za milimetar približio zemlje iz regije statusu članstva u Europskoj uniji. Hrvatska će još dugo ostati posljednja zemlja koja je pristupila EU.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kaj got. Prema Komsijama kineski zid dok se koliko toliko ne civiliziraju