Planovi za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini suočeni su s ozbiljnim političkim preprekama. Sve veći broj saveznika iz takozvane Koalicije voljnih privatno priznaje da bi slanje njihovih vojnika ovisilo o pristanku ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše The Telegraph. Time bi britansko-francuski plan za održavanje mogućeg prekida vatre mogao postati izravno ovisan o odluci Kremlja.
Ova pitanja otvorila su se upravo na četvrtu godišnjicu ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Kijevu je ugostio desetak europskih čelnika kako bi obilježili četiri godine od početka rata. Sudjelovao je i na virtualnom sastanku Koalicije voljnih kojim su predsjedali britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Raspravljalo se o mirovnim pregovorima i budućim sigurnosnim jamstvima.
Tri kruga izravnih pregovora između ukrajinskih i ruskih dužnosnika nisu donijela pomak. Putin i dalje odbija odustati od zahtjeva da Ukrajina ustupi teritorij u Donbasu koji ruske snage još ne kontroliraju. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska najavili su spremnost poslati vojnike i oružje u sklopu plana za odvraćanje budućih napada. Najmanje 26 država Koalicije voljnih izrazilo je spremnost pomoći misiji, među njima članice Europske unije, Turska, Norveška i Island. Ipak, jedan visoki diplomatski izvor rekao je da su pojedine zemlje poručile da će trupe poslati samo uz ruski pristanak.
Postoji bojazan da bi bez Putinove suglasnosti svaka europska snaga u Ukrajini mogla biti proglašena legitimnom vojnom metom. "Ako Rusija kaže da se s tim ne slaže i te trupe smatra metom, onda morate poslati drugačiju vrstu snaga. Hoće li se Rusija složiti ili ne ima ogroman utjecaj na sve", kazao je jedan izvor. Drugi diplomatski sugovornik smatra da su europske vlade, tražeći mjesto za pregovaračkim stolom, u praksi dale Putinu pravo veta na planove Koalicije.
Kijev poručuje da rat može završiti samo uz snažna sigurnosna jamstva i Sjedinjenih Država i europskih partnera. Kontinentalni čelnici izjavili su da su spremni pomoći u zaštiti ukrajinskog zračnog i morskog prostora te pružiti obavještajnu i logističku potporu. No rasprava o sigurnosnim jamstvima sada je spojena s pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduje Washington. "Budući da se sada radi o istim pregovorima Rusija se mora složiti sa sigurnosnim jamstvima odnosno s trupama na terenu", rekao je jedan izvor. Europski obrambeni dužnosnik opisao je moguće raspoređivanje kao "prilično hipotetsko" s obzirom na dugogodišnje protivljenje Moskve stacioniranju NATO snaga u Ukrajini.
Prvotni mirovni plan koji su sastavili ruski i američki dužnosnici isključivao je mogućnost korištenja zapadnih trupa u mirovne svrhe. Ta je odredba uklonjena iz novije verzije plana nakon konzultacija s Ukrajinom i europskim partnerima. Kremlj je u više navrata poručio da bi europske trupe u Ukrajini smatrao legitimnom metom. Ruska vanjska obavještajna služba dodatno je podigla tenzije optuživši Britaniju i Francusku da se pripremaju poslati nuklearno oružje u Kijev. Jurij Ušakov, visoki pomoćnik Kremlja, najavio je da će to pitanje otvoriti u razgovorima sa Sjedinjenim Državama.
U zajedničkoj izjavi Koalicije voljnih čelnici Britanije, Francuske i Njemačke obećali su "pojačati ekonomski pritisak na Rusiju uključujući dodatnim sankcijama". London je istodobno objavio svoj najveći paket sankcija protiv Moskve od početka rata, usmjeren na energetske prihode i ključne dobavljače vojne opreme.