Gotovo nezapaženo prolazi vijest da je najveću cijenu jednogodišnjeg zamrzavanja tečaja švicarskog franka platila država, a samim time svi njezini građani.
Otkako je franak zamrznut, HNB je dva puta intervenirao na deviznom tržištu, i to prvi put prije mjesec dana prodajom 326 milijuna eura iz deviznih rezervi, i jučer sa 172 milijuna eura. Obje te intervencije nisu imale izravne veza s tečajem kune prema euru, nego s frankom jer su banke slijedile propise i dobru poslovnu praksu te pokrivale procijenjeni gubitak od zamrzavanja. Kako u Hrvatskoj nema franka, kupovali su eure i time stvorili pritisak na cijenu te valute u odnosu na kunu. To što je od tada franak oslabio oko 7 posto neće smanjiti procijenjene minuse banaka jer su ga, prema propisima, morale proknjižiti onda kad je nastao. Dug tako ostaje 400 milijuna kuna i ako tečaj franka poraste na 8 kuna i ako padne na četiri, što pokazuje da je bilo kakav manevar oko tečaja komplicirana i skupa operacija.
Htjele-ne htjele, banke taj gubitak moraju podnijeti, ali kada su se odlučivali za opciju jednogodišnjeg zamrzavanja, ni premijer ni guverner nisu rekli što ona znači za devizne rezerve koje nisu nepostojeći i ničiji novac da ih se olako gubi. Ako je za pokrivanje 400 milijuna kuna gubitka u jednoj godini trebalo izgubiti pola milijarde eura deviznih pričuva, jasno je da bi konverzija cijelog duga u CHF, a kamoli u eurima, bila nemoguća misija koja bi završila slomom deviznog tržišta i tečaja kune.
Pregovori o sudbini kredita u švicarskim francima idu dalje, ali osim Milanovića koji na franku želi skupiti još koji politički bod, ostalim akterima kao da se ne žuri. Udruga Franak ne popušta oko konverzije jer zamrzavanje tečaja ide na ruku svim dužnicima neovisno o imovinskom statusu. Banke su jučer ipak otišle korak dalje te su rekle da će otpisati dugove onima koji vrate stanove, što po zakonu nisu obvezne učiniti. Ni banke ne moraju davati više jer zakon mogu lako srušiti na Ustavnom sudu i cijeli trošak prebaciti na državu.
>> Udruga Franak: Tri opcije kako riješiti problem s kreditom
Hvala Svevišnjem da netko jasno i razgovijetno predočio u koju avanturu država srlja preko tih privatnih kredita u CHF paritetu. Onog jadnog ekonomista Vukovića su skoro razapeli, kad je izložio svoj stav koji se prilično preklapa s gore iznesenim. Tko se sa strujom igra, drmnut će ga! Ionako su nam drž. financije na rub sreće - samo još fali uplitanje proračuna u kredite njenih građana i nekakvo državno otkupljivanje nekretnina kupljenih tim kreditima. Od te vrlo medijski vješte manjine, koja se zadužila preko grla u CHF paritetu i koja se ne libi ni kršiti tabu oko mrtvih (paljenje svijeća pred bankama) - nastat će nacionalna katastrofa kad ode monetarno sidro kune i kad sve uvozno poskupi. Loša vijest je da su za te kredite trebali uvjeti poput pristojne plaće i stabilnog posla (čitaj državni) - pa će upregnuti sve i sva samo da spase "svoje", uključivo i Lalovac koji osobno ima kreditčinu u CHF paritetu. Tko šljivi državni interes i novac poreznih obveznika, kad je njihova poleđina ostala bez gumilastike...