Gradovi su postali glavno mjesto života za približno tri četvrtine stanovnika Europske unije. Hrvatska se posve uklapa u taj trend življenja, a kao svojevrsni kuriozitet i otklon od uobičajenog prigovaranja na sve što nas okružuje dolaze rezultati istraživanja Eurostata po kojima su Zagrepčani gotovo jednako zadovoljni životom u svom glavnom gradu kao stanovnici Beča ili Amsterdama.
Što manje, to lošije
U čak 18 europskih prijestolnica devet od deset stanovnika glavnog grada zadovoljno je uvjetima koje im nudi glavni grad, a među njima se na visokom mjestu nalazi i grad Zagreb gdje se čak 94 posto stanovnika izjasnilo pozitivno. Po mjeri svojih stanovnika najbolji su gradovi za život Vilnius, Stockholm, Kopenhagen, Beč, Luxemburg, Amsterdam i Zagreb, dok najviše pritužbi na svoje metropole imaju žitelji Atene, Rima, Pariza i Bukurešta.
Zadovoljstvo životom u Hrvatskoj pada kako se smanjuje veličina naselja i, kad se spusti do sela, tada se stanovnici hrvatskih sela nalaze pri dnu, u društvu seoskih sredina na Cipru te u Bugarskoj i Italiji. Hrvatska od svih članica EU ima najveću razliku između kvalitete života na selu ili u gradu, na štetu ruralnih područja. Žitelji sela svoje su uvjete jedva ocijenili prolaznima (ocjenom 5 na skali od 0 od 10, dok je za gradove opća ocjena nepunih 8), za razliku od stanovnika austrijskih sela koji su svoje uvjete ocijenili čistom devetkom.
Ne vjeruju susjedima
Što je zemlja razvijenija, njezini stanovnici zadovoljniji su životom u manjim sredinama nego u velikim gradovima, a ta je razlika posebno naglašena u Austriji, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Kvaliteta života mjerila se po dostupnosti bolnica, škola, komunalne infrastrukture, posla i slično. Hrvatski stručnjaci za selo tvrde da je kod nas zaposleno samo pet posto stanovnika sela, a ostali su oslonjeni na nesigurne prihode od poljoprivrede, koja gubi utrku s ekonomijom ‘globalnoga sela’. Stanovnici hrvatskih gradova zadovoljni su kvalitetom zdravstvenih usluga ili škola, no svaki drugi među njima tvrdi da nema povjerenje u ljude s kojima živi. U Velikoj Britaniji, Njemačkoj ili Austriji, na primjer, 80 posto građana ima pozitivan stav prema sugrađanima. Najlošijima su Hrvati ocijenili doprinos javne i lokalne administracije na kvalitetu svog života. U odnosu na 2012. godinu stupanj zadovoljstva u Zagrebu se popravio za dva boda, dok su Berlin, Lisabon i Amsterdam pali.
broj fontana po glavi stanovnika je veci nego u becu, zato je dobro u zg