Za srbijansku službenu politiku, velik dio oporbe, mahom nacionalistički nastrojene, i medije pod kontrolom režima, rat u Hrvatskoj počeo je 4. kolovoza 1995. operacijom Oluja. Kao da se prije toga ništa nije događalo: počevši od balvan-revolucije u ljeto 1990., početka otvorene agresije godinu dana poslije, okupacije hrvatskog teritorija, protjerivanja hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva, brojnih zločina od Vukovara, koji je praktički nestao kao tema u srbijanskom društvu, pa do drugih gradova i sela koji su bili žrtve agresije. Mainstream mediji pod kontrolom vlasti prate isključivo službeni narativ o Oluji kao "najvećem progonu stanovništva u Europi nakon Drugog svjetskog rata". Tako, primjerice, Aleksandar Vučić svake godine na godišnjicu operacije obećava ili prijeti da "Srbija neće dozvoliti nove Oluje".
Za Srbe rat u Hrvatskoj počeo je 4. kolovoza 1995., kao da se prije toga nije ništa događalo. Evo što su tada pisali
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Neka poslušaju Thompsona... bit će im jasnije