Dolazak britanskih kolonizatora prije više od 250 godina možda je jedan od ključnih razloga za sve razornije šumske požare u Australiji, tvrde znanstvenici. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da su tradicionalne prakse kontroliranog paljenja autohtonih naroda tisućama godina održavale šume prohodnima i smanjivale opasnost od velikih požara.
Nasilje nad starosjedilačkim stanovništvom i prekid takve prakse omogućili su nekontrolirano širenje guste, lako zapaljive vegetacije. Šume su se pretvorile u spremnike goriva za požare, a klimatske promjene danas dodatno pogoršavaju problem, piše Daily Mail.
Profesor Michael-Shawn Fletcher sa Sveučilišta u Melbourneu i suradnici analizirali su tisućljetne slojeve sedimenta iz jezera Purghagoolah, u Nacionalnom parku Croajingolong. Pelud, ugljen i analiza temperature izgaranja pokazali su da su česta, slabija paljenja održavala otvorene šume. Nakon nasilnog protjerivanja naroda GunaiKurnai u 19. stoljeću, udio eukaliptusa povećao se na četiri puta veću razinu od one prije kolonizacije, a počeli su prevladavati intenzivniji požari.
Razmjere opasnosti pokazali su požari „Crnog ljeta” 2019. i 2020. godine. Poginule su 33 osobe, uništeno je 3000 domova, a više od tri milijarde životinja uginulo je ili je moralo napustiti staništa. Vatra je progutala oko 24 milijuna hektara, uključujući 90 posto Nacionalnog parka Croajingolong.
Znanstvenici zato predlažu povratak redovitom, kontroliranom paljenju ondje gdje je ono primjenjivo. Takva praksa ne može zaustaviti požare u sve toplijoj klimi, ali može smanjiti njihovu žestinu i razorne posljedice. Starješina naroda GunaiKurnai Russell Mullett ističe da istraživanje pruža čvrste znanstvene dokaze u prilog tradicionalnom upravljanju zemljom.