Za plaće u Gradu i osam općina 14 milijuna kuna

Bivša općina Bjelovar do 1993. godine - prije nego što je donesen tzv. Šeksov zakon o novom administrativnom ustroju jedinica lokalne samouprave - imala je oko 64.000 stanovnika, o kojima je administrativnu brigu, po sjećanju sadašnjeg gradskog pročelnika za financije Tomislava Junkovića, vodilo oko 200 činovnika.

Bujanje administracije
Nije nevažno podsjetiti da su se po zakonima bivših sustava u toj brojci nalazili i činovnici ondašnje milicije, katastra, suda i ostalih služba jer je bivši sustav pred svoj raspad bio maksimalno decentraliziran. Stupanjem na snagu novoga ustroja, došlo je do formiranja još osam novih administrativnih jedinica, pa su pokraj Grada Bjelovara formirane općine Kapela, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac i Zrinski Topolovac, na čijem području po posljednjim demografskim podacima živi 22.287 stanovnika.

Svaka lokalna jedinica, naravno, okupila je svoju administraciju, pa ako se računa na sadašnjih 65 zaposlenika u gradskoj upravi, te prosječno četiri u svakoj općini, za oko 60.000 građana sada brine upola manje činovnika, ali i s više nego dvostruko manjim djelokrugom rada nego prije.

Premda će svaki od čelnika lokalnih administracija potvrditi kako u kancelarijama nema prekobrojnih, pribroje li se vatrogasci i ostali koji su na lokalnim proračunima, ispada da je unatoč smanjenju opisa poslova, broja stanovnika, te uvedenoj informatizaciji, u lokalnim administracijama ipak došlo do drastičnog povećanja činovničkog aparata, po čemu bjelovarsko područje nipošto nije iznimka.

Milijuni za plaće
Kako ih sve treba i plaćati, nameće se pitanje, nije li došlo vrijeme da se zakon promijeni i prilagodi vremenima recesije i najava o stezanju remena.

Naime, samo za plaće 65 zaposlenika koji rade na neodređeno radno vrijeme, te povremene zamjene, u gradskom proračunu ove je godine osigurano 9,6 milijuna kuna. U najvećoj Općini Rovišće s više od pet tisuća stanovnika i najviše naselja, za plaće će se, doznajemo, potrošiti 529.000 kuna. Uzme li se taj iznos za prosjek u ostalih sedam općina, tada bi godišnja ušteda poreznih obveznika dosegnula impresivni iznos - više od četiri milijuna kuna.

Premda su programi političkih stranaka koje će se pojaviti na predstojećim lokalnim izborima gotovi, za sada nema naznaka kako će neka od njih potaknuti i pitanje mogućeg novog teritorijalnog preustroja. To ih očito ne zanima jer svaka od njih ima “svoju” općinu koju će bez obzira na troškove i nadalje nastojati i zadržati.