Za pelješki most traže 119 milijuna kuna odštete

Tvrtke Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra Niskogradnja traže od Hrvatskih cesta (HC) 119 milijuna kuna nadoknade štete zbog usporene gradnje pelješkog mosta.

Svi šute

Konzorcij domaćih građevinskih tvrtki podnio je tužbu protiv HC-a stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a prvo je ročište održano jučer. Uključene strane u sporu nisu htjele ništa govoriti pravdajući se arbitražnim postupkom, no od dobro upućenih doznajemo da izvođači radova na pelješkom mostu žele naplatiti indirektnu štetu koja im je nanesena jer je gradnja mosta zapravo obustavljena. Naime, tužbu građevinari temelje na tome da su na gradilištu mosta angažirali svoju operativu, i što se tiče mehanizacije, i što se tiče ljudi, a da je zbog nedostatka novca za gradnju mosta izvođenje radova stalo te da su oni zbog toga pretrpjeli štetu.

Ugovor o gradnji pelješkog mosta vrijedan je 1,94 milijarde kuna plus PDV, a potpisan je u listopadu 2007. godine. Početak radova ugovoren je za svibanj 2008. godine, s rokom završetka od četiri godine.

Novac za gradnju pelješkog mosta pak nije bio osiguran ni kada je ugovorena njegova gradnja za mandata Ive Sanadera. Vlada Jadranke Kosor morala je pak javno priznati, suočena s recesijom, da se gradnja mosta usporava jer nema novca. Nova je vlada pak jasno rekla da odustaje od gradnje tog mosta. Građevinske tvrtke kao svoj argument u naplati gotovo 120 milijuna kuna štete zbog nemogućnosti da grade ono što su ugovorili, kako doznajemo, navode da su one bile spremne za gradnju i da je glavni uzrok što most nije ni blizu dovršetka gradnje – nedostatak novca.

Nema jamstava

S druge strane, HC se, kažu upućeni, brani time da ni građevinske tvrtke nisu ispunile svoje obveze iz ugovora pa tako, primjerice, nisu osigurale građevinsku dozvolu za organizaciju gradilišta, što je preduvjet za početka gradnje. A oni navodno nisu ishodili ni lokacijsku dozvolu za to.

Usto, postoje i problemi, kako doznajemo, i s bankovnim garancijama vodećeg partnera u konzorciju Konstruktora, prijašnje mu je jamstvo isteklo, a novo nije mogao dobiti. Od dobro upućenih doznajemo i da u HC-u smatraju vrlo problematičnim iznos koji od njih potražuje konzorcij pa tako, primjerice, samo Konstruktor od tih ukupno 119 milijuna kuna potražuje nešto više od 50 milijuna kuna, a na gradilištu je, kažu, postavio samo jedan svoj kontejner.