Američki predsjednik Donald Trump, razočaran stalnim ruskim napadima na Ukrajinu i sporim napretkom mirovnih pregovora, razmišlja o uvođenju novih sankcija Rusiji već ovog tjedna, prema informacijama The Wall Street Journala iz izvora bliskih Bijeloj kući. Prema tim izvorima, iako se ne planiraju dodatne sankcije bankama, administracija razmatra različite mjere kako bi prisilila ruskog predsjednika Vladimira Putina na popuštanje u pregovorima, uključujući prijedlog za 30-dnevno primirje koje Ukrajina podržava, ali ga Kremlj uporno odbija. Trump je u nedjelju prvi put javno spomenuo mogućnost novih sankcija, izjavivši: „Definitivno razmišljamo o tome. Gubi se puno života. Ne razumijem što mu je. Što mu se, dođavola, dogodilo?“ Ove riječi pokazuju njegov bijes prema Putinu, s kojim je ranije tvrdio da ima „poseban odnos“. Prema neslužbenim informacijama iz američke administracije, Trump razmatra i mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnih pregovora ako posljednji pokušaj ne uspije – što bi bio značajan zaokret za predsjednika koji je obećavao da će zaustaviti rat u Ukrajini „prvog dana“ svog mandata.
Ako SAD odustane od pregovora, nije jasno hoće li nastaviti s vojnom pomoći Kijevu, što bi moglo značajno utjecati na situaciju na bojištu i ravnotežu snaga. „Predsjednik Trump jasno je rekao da želi mir pregovorima“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodavši da „mudro drži sve opcije otvorenima“. Ovaj razvoj događaja označava novo pogoršanje odnosa između SAD-a i Rusije, koji su i posljednjih mjeseci bili turbulentni. Na početku mandata Trump je vjerovao da može popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom navodnom utjecaju na Putina. No samo nekoliko sati nakon Trumpove najave mogućih sankcija, Rusija je izvela najveći zračni napad na Ukrajinu do sada, lansiravši više od 350 eksplozivnih dronova i najmanje devet krstarećih raketa. Ukrajinska zračna obrana potvrdila je da je to najintenzivniji napad od početka invazije, dok je Rusija tvrdila da je to odgovor na ukrajinske napade na njihov teritorij.
Trump, koji je tijekom kampanje tvrdio da će „u jednom danu okončati rat“, zasad nije uspio iznuditi značajne ustupke od Putina. Naprotiv, ruski lider pojačao je agresiju, ignorirajući mirovne prijedloge iz Washingtona. U ponedjeljak je njemački kancelar Friedrich Merz objavio da će SAD, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ukinuti ograničenja dometa za oružje isporučeno Ukrajini, omogućivši Kijevu napade na vojne ciljeve duboko unutar Rusije. Dosad je Ukrajina smjela koristiti zapadno oružje samo unutar ograničenog područja. Bidenova administracija protivila se toj odluci zbog straha od eskalacije, no čini se da je došlo do promjene stava. Bijela kuća još nije službeno komentirala ovaj razvoj. Trumpov odnos prema Putinu u prvim mjesecima mandata varirao je – od prijetnji sankcijama i oštrih izjava do prijedloga ukidanja trgovinskih barijera i ulaganja u Rusiju. No, posljednjih dana njegova retorika postaje sve oštrija.
„Poznajem ga godinama, uvijek smo se dobro slagali, ali sada šalje rakete na gradove i ubija civile. To mi se uopće ne sviđa“, rekao je Trump u nedjelju. „Govorimo o miru, a on bombardira Kijev i druge gradove. To nije u redu.“ Bivši američki veleposlanik u Ukrajini William Taylor komentirao je: „Čini se da Trump počinje shvaćati tko je zapravo Putin. Pitanje je hoće li to shvaćanje dovesti do konkretnih poteza? Hoće li uvesti ozbiljne sankcije?“ „Izgleda da Trump shvaća – ili je već shvatio – da je Putin prepreka miru“, dodao je Taylor. Tjednima je Trump odbijao pritiske za oštrim odgovorom na Putinovo odbijanje primirja, iako je Ukrajina pristala na prekid vatre. Saveznici poput senatora Lindseyja Grahama upozoravali su ga da Putin pregovara samo pod pritiskom sankcija. Tri ključna čimbenika oblikovala su Trumpov stav: Prvo, njegova nesklonost prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg smatra provokatorom i preprekom miru. U nedjeljnoj objavi na društvenim mrežama, Trump je kritizirao Zelenskog, rekavši da „svojim govorom ne pomaže svom narodu“, sugerirajući da ukrajinski lider dodatno podiže tenzije.
Drugo, Trump sumnja da bi dodatne sankcije oslabile Rusiju, ali vjeruje da bi mogle ugroziti njegov cilj obnove gospodarske suradnje s Rusijom. Treće, Trump je bio uvjeren da „dovoljno dobro poznaje“ Putina i da će ga ovaj poslušati iz poštovanja, zaustavivši rat. No prošlotjedni telefonski razgovor s Putinom, u kojem je ruski lider ponovno odbio primirje, razočarao je Trumpa. Nakon toga obratio se Zelenskom i europskim liderima izrazivši sumnju da Putin uopće želi okončati sukob, piše The Wall Street Journal. U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak na Rusiju. Senatori Lindsey Graham i Richard Blumenthal predložili su zakon kojim bi se uvele nove sankcije i visoke carine na zemlje koje kupuju rusku naftu, plin i uran. Prijedlog ima podršku više od 80 senatora, što pokazuje snažan konsenzus protiv Putinove agresije. Trump se tako pridružuje nizu američkih predsjednika koji su vjerovali da mogu surađivati s Putinom, no na kraju su shvatili da su bili u zabludi. George W. Bush 2001. rekao je da je u Putinu vidio „iskrenog i pouzdanog čovjeka“, no uslijedila je invazija na Gruziju. Barack Obama pokušao je „resetirati“ odnose 2009., ali je Rusija anektirala Krim. Tijekom prvog mandata Trump nije uspio zaustaviti rusku podršku separatistima u Donbasu, iako je isporučivao oružje Ukrajini. Tijekom kampanje tvrdio je da do invazije na Ukrajinu ne bi došlo da je on bio predsjednik.
„Prije nego što uđem u Ovalni ured, rat između Rusije i Ukrajine bit će gotov“, rekao je Trump u srpnju 2023. No, dok sukob eskalira, a Putin odbija pregovore, sve više ljudi se pita – je li Trumpova retorika samo još jedna iluzija koja se ruši suočena s ruskom realnošću?" piše The Wall Street Journal.
trumpove izjave više nitko ne shvaća ozbiljno, a njegove nepovezane smušene izjave izazivaju samo žalostan podsmjeh