‘Voljeni’ car Franjo dao novac tek za par kuća

Bilo je rano jesenje jutro i mnogi su Zagrepčani još spavali kad se tog 9. studenoga 1880. u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde tlo uz tutnjavu strahovito zatreslo. Potres od 6,3 po Richteru, kojemu je epicentar bio u utrobi Medvednice, poharao je Zagreb i gotovo nijedna zgrada nije prošla netaknuta. Srećom u nesreći, samo je jedna osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Zagreb je u 19. stoljeću još bio mali srednjoeuropski grad, ali u drugoj polovici stoljeća počeo se ozbiljnije povećavati i stvarali su se temelji za život modernog srednjoeuropskog grada. Godine 1880. imao je 30.830 stanovnika, a upravo te godine dovršena je palača današnje HAZU na Zrinjevcu.

Nakon prvog i glavnog udara potresa 7. studenoga, zavladala je prava panika. Obično se navodi podatak da je u prva 24 sata nakon potresa na Glavnom kolodvoru prodano 3800 putničkih karata svima koji su bježali glavom bez obzira, znači više od desetine stanovništva! A tko zna koliko ih je otišlo zaprežnim kolima, kočijama i pješice. Mnogi su se trajno preselili u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu, Trst i niz manjih gradova i mjesta.

Grad je ustanovio povjerenstvo koje je zapisalo:

“Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak tih kuća... U svemu, oštećeno je u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.”

Međutim, “voljeni” car i kralj Franjo Josip donirao je tek 20.000 forinti, čime se moglo obnoviti jedva nekoliko kuća!

Kako nije uvijek svako zlo samo za zlo, potres je bio prigoda da se Zagreb sagradi još ljepši. Glavni simbol toga je temeljita obnova katedrale, koja je gotovo iznova sagrađena. Jer, potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Godine 1906. ponosno je zasjala današnja neogotička katedrala za 5000 ljudi, sagrađena po nacrtima F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa.

I ovih dana, kad se opet trese oko Zagreba, svi su uvjereni da je samo pitanje kada će opet, a ne hoće li, Zagreb pogoditi jak potres. No, danas je većina zgrada od armiranog betona, pa je za vjerovati da će posljedice biti mnogo manje. Ipak, stručnjaci upozoravaju - treba graditi što kvalitetnije, poštivati propise te redovito raditi i dinamičke, a ne samo statičke proračune.