Nova školska godina počinje u ponedjeljak, a školske će klupe prvi put upoznati više od 36 tisuća prvašića. Ipak, dio djece morat će još pričekati na polazak u prvi razred. Ove je godine odgodu upisa dobilo više od četiri tisuće djece, a razlozi se kreću od razvojnih i zdravstvenih teškoća do emocionalne nezrelosti te problema s pažnjom i koncentracijom, piše Dnevnik.hr.
Među češćim razlozima zbog kojih se procjenjuje da dijete još nije spremno za školu su i jezično-govorne teškoće te nedovoljno razvijene grafomotoričke vještine. Najveći broj odgoda bilježi se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ali i u Osječko-baranjskoj županiji. Predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević upozorava, međutim, da inicijativa za odgodu sve češće dolazi i od samih roditelja. 'Najveći razlozi odgoda su roditelji koji traže odgode, to moramo priznati. Mislim da bi morali malo i s povjerenstvima koji rade na odgodama zaista vidjeti jesu li to odgode koje su potrebne ili nisu', rekla je Mirosavljević za Dnevnik Nove TV.
Polazak u školu velika je promjena za dijete, a prve dane ponekad prate strah, nesigurnost i suze. Učiteljica razredne nastave Suzana Šikac kaže kako neka djeca u početku čak odbijaju ući u školu, no iskustvo pokazuje da ih učiteljice najčešće uspiju opustiti, zainteresirati i motivirati za rad. Roditelje, ističu stručnjaci, često nepotrebno zabrinjava i pitanje mora li budući prvašić već znati čitati i pisati. Takvo znanje nije preduvjet za polazak u prvi razred jer će se te vještine razvijati upravo tijekom školovanja. Logopedi pri procjeni spremnosti za školu promatraju druge sposobnosti. Važno je, primjerice, može li dijete pratiti ritam, prepoznati rimu, izdvojiti prvi ili posljednji glas u riječi te povezivati glasove. 'Čitanje i pisanje možda se miješaju pojmovi. Mi gledamo predvještine, gledamo može li dijete slijediti ritam, prepoznaje li rimu, izdvaja li prvi glas, zadnji glas', objasnila je Irena Mlinarić Trabalko iz Sekcije predškolskih logopeda Hrvatskog logopedskog društva.
Uz pripremu za školu stručnjaci upozoravaju i na pretjeranu roditeljsku zaštitu. Mirosavljević smatra da nesigurnost odraslih i potreba da djecu zaštite od gotovo svakog rizika mogu utjecati i na njihovu samostalnost. 'Mislim da se svi malo više trebamo opustiti, da trebamo djecu pustiti da budu djeca', poručila je.
Umjesto forsiranja školskog gradiva prije nego što nastava uopće počne, roditeljima se savjetuje da djecu potiču kroz svakodnevnu igru i aktivnosti. Rezanje i lijepljenje papira, crtanje, igre riječima, prepoznavanje slova i brojeva u okolini ili zajedničko čitanje naziva mjesta mogu pomoći u razvoju sposobnosti koje će im trebati u školi. Koristi može imati čak i ono od čega ih odrasli često pokušavaju spasiti – dosada. Vrijeme bez unaprijed pripremljene zabave djetetu ostavlja prostor da samo osmisli igru, bude kreativno i razvija maštu. Dok se više od 36 tisuća novih prvašića priprema za svoj prvi školski dan, poruka stručnjaka roditeljima tako je prilično jednostavna: dijete prije ulaska u učionicu ne mora biti mali školarac – za to škola i postoji.