Vila koju je Bilić ostavio supruzi dograđena je – “bez papira”

Premda vlasništvo Slavena Bilića, odnosno njegove bivše supruge, nad vilom u Kostreni, kupljenom posredovanjem Bilićeve tvrtke Baština prije šest godina, nije sporno, zbog davne obnove i dogradnje vile i novca uloženog u dodatne kvadrate, i njih bi mogla zaboljeti glava. Moguće je, naime, da za bespravno dograđen dio vile stigne rješenje o rušenju. Dugogodišnji spor  kostrenske općine i bivše vlasnice Marije Smokvine, od koje je Bilić vilu kupio, a obitelji Smokvina je vila osam godina prije te kupoprodaje bila vraćena jer je riječ o nacionaliziranoj nekretnini, za Kostrenjane još nije gotov.

Spor već stoji 200.000 kn

Upravo su zatražili reviziju postupka na Vrhovnom sudu nezadovoljni presudom koja im osporava pravo na povrat 227 tisuća kuna uloženih u vilu uz obrazloženje da njihov ulog zapravo ne vrijedi ništa jer je riječ o uloženom u bespravnu gradnju. Novac koji Kostrenjani traže od M. Smokvine zapravo je u uređenje vile uložilo brodogradilište  “Viktor Lenac”, koje se vilom koristilo, a potom je u sukcesiji predalo Općini Kostrena, koja im je iz svog proračuna vratila ono što su potrošili. Načelnik kostrenske općine Miroslav Uljan o ovoj temi ne želi govoriti jer je sudski postupak u tijeku, no poručio je i da “šuti”  zbog posve pogrešnih interpretacija slučaja. Vjerojatno i zbog prozivanja oporbe, koja upire prstom u svotu od gotovo 200 tisuća, koliko je plaćeno sudskih troškova za taj zasad izgubljeni spor.

No, odvjetnik Goran Marjanović, opunomoćenik Općine Kostrena, tvrdi da je vila Bilića upravo u gabaritima kakvi su joj sada ucrtani u zemljišnim knjigama, što znači da je i onaj dio koji je bio dograđen bez građevinske dozvole legaliziran.

Uknjižena kakva je sada

Takvu su vilu kupili i platili bivšoj vlasnici Bilići, i to u vrijeme dok je spor između općine i M. Smokvine trajao pa su valjda i znali što kupuju. Sa sporom, kaže, oni nemaju ništa, no sigurno će ih zanimati ishod zbog načina na koji su riješili odnose s bivšom vlasnicom.  

 – Ako je kuća legalizirana u postojećim gabaritima, onda nije točan nalaz vještaka da ulog ne vrijedi ništa. Upravo je tim ulogom povećana vrijednost nekretnine što, prema Zakonu o denacionalizaciji, podrazumijeva pravo na povrat uloženog – objašnjava Marjanović. Ustanovi li se pak da je u zemljišnim knjigama uknjižena kuća bez sporne dogradnje, koja u naravi postoji, onda bi se bespravno sagrađeno, prema zakonu, moralo rušiti.