VIDEO Zaiskrilo u Zagrebu. Cvijanović: 'Mi ne pijemo ni kavu. To je BiH današnjice'; Konaković: 'Zbog vas ne možemo uvesti sankcije'

Budućnost Bosne i Hercegovine je u lokalnim rješenjima i nema više potrebe za djelovanje Ureda visokog predstavnika (OHR), rečeno je na posljednjem panelu konferencije posvećene 30. godišnjici Dejtonskog sporazuma u petak u Zagrebu, na kojemu je zaiskrilo između srpske članice Predsjedništva BiH i ministra vanjskih poslova BiH. "Država je zaglavljena u neuspjesima, nesposobna za osnovni politički dijalog. Ne može se pronaći nikakvo rješenje, to je naša stvarnost koju ne treba uljepšavati. Lokalna rješenja i inicijative jedini su izlaz za BiH", rekla je srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na panelu konferencije koju je organizirao MVEP. "Naša država je propala. Ja ću vam sada reći kako to stvari stoje. Mi odlazimo u delegacije u inozemstvo i niti sjedimo zajedno, niti se družimo, nit spavamo u istim hotelima, nit pijemo kavu na poslu, a kamoli da ručamo. To je BiH današnjice...", kazala je.

Dodala je da je BiH već tri desetljeća "u eksperimentu" te da je "apsurdno i neprihvatljivo" imati nekoga tko intervenira i donosi zakone. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović rekao je na panelu da visoki predstavnik "nema što raditi u Bosni i Hercegovini ako smo u mogućnosti čak do kraja godine otvoriti pregovarački proces" s Europskom unijom.  Čović smatra da se Ured visokog predstavnika mora što prije zatvoriti pošto nametnute odluke blokiraju velike financijske projekte i time se ne daje prilika gospodarstvu BiH. Također smatra da je "konačno vrijeme da lokalni dužnosnici, koji budu izabrani na izborima u listopadu 2026., preuzmu odgovornost i prestanu voditi alibi politiku". 

Video

Cvijanović je rekla da se BiH nalazi "na prekretnici". "Ili ćemo odlučiti da mi, kao ljudi koje su izabrali naši narodi, možemo sjesti i razgovarati čak i ako je to mučno, ili ćemo dopustiti da stvar propadne", kazala je. Ona je je ohrabrena porukom koju je u petak prenijela američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw da je "vrijeme za lokalna rješenja predvođena lokalnim akterima, koji predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH".  "Ako želimo pričati o lokalnim rješenjima, onaj koji ljulja brod je SNSD, najbliži ruski saveznik. Pa mi zbog Željke Cvijanović ne može uvesti sankcije Rusiji zato što ona kaže ne i ima pravo veta", rekao je na to ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. 

Konaković je prozvao Cvijanović da je iznijela "pamflet stavova proruske podmornice SNSD-a koja je trenutno u geopolitičkim odnosima najbliža Putinovom režimu od svih političkih stranaka u regiji i Europi" te da SNSD napada Ustavni sud i Ured Visokog predstavnika u BiH - "jamce stabilnosti" u toj zemlji.  "Propisani su uvjeti za zatvaranje OHR-a. Nitko neće biti sretniji od mene kada ih ispunimo i OHR ode kući. A jedan od njih je potpuno poštivanje Dejtonskog sporazuma", dodao je Konaković.  On smatra da BiH proživljava "najveću krizu od Daytona do danas zbog napada SNSD-a na institucije, pravni poredak i ustav", no Čović mu je odgovorio da ovo nije najveća kriza u kojoj se BiH nalazi u posljednjih 30 godina te je izdvojio tenkovski upad u Hercegovačku banku jednom od "pravih kriza".

Video

HDZ-ova eurozastupnica iz redova Europske pučke stranke Željana Zovko rekla da je europskim institucijama jasno da postoji "nedostatak volje za rasprave o preustroju BiH da postane funkcionalna". "Federalizam je jedini put da pomiri ove različitosti, međutim BiH tone sve više u jednu zatvorenost unutar same sebe jer bilo kakvo rješenje izgleda kao veliki problem i doživljava se kao neki napad i ne doživljava se blagonaklono", upozorila je Zovko.Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, ujedno domaćin današnje konferencije u povodu 30 godina Dejtonskog sporazuma, pridružio se panelistima pred kraj panela i poručio da je preduvjet za suživot međusobno poštovanje.

"Kada ulažemo u bolnicu u Mostaru, onda ulažemo u sve oni koji se liječe tamo. I nitko ne pita na ulazu jesi li ti ove ili one vjere, ove ili one nacije. Hrvatska vlada svake godine povećava iznos pomoći. Godišnje ulažemo oko 150 milijuna eura, a od toga svi profitiraju. I naravno da je Južna interkonekcija u interesu svih nas i da se želimo osloboditi i biti neovisni od ruskog plina i nafte", rekao je Grlić Radman.