Sedamnaesti je dan od početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, a sukob na Bliskom istoku sve snažnije potresa globalnu sigurnosnu arhitekturu. Dok napetosti u regiji rastu, ključna geopolitička točka postaje Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima. Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi se NATO mogao suočiti s, kako je rekao, “vrlo lošom budućnošću” ako američki saveznici ne pomognu u osiguravanju i otvaranju plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Trump pritom pojačava pritisak i na Kinu te najavljuje da bi mogao odgoditi planirani summit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, pokušavajući potaknuti Peking da se uključi u rješavanje krize i deblokadu ključnog pomorskog koridora.
Što ova poruka znači za odnose unutar NATO-a? Koliko je realna opasnost širenja sukoba i kakve bi posljedice zatvaranje Hormuškog tjesnaca imalo za globalno tržište nafte i međunarodnu sigurnost? O svemu tome u emisiji za Večernji TV govore novinari Večernjeg lista Tomislav Krasnec i Hassan Haidar Diab, a ugostila ih je Dea Redžić.
Tomislav Krasnec: Ova nova izjava Donalda Trumpa uvodi dodatni element u već vrlo kaotičnu situaciju. On poručuje da će se NATO kao vojni savez loše provesti ako se sada ne uključi u sukob koji traje već treći tjedan i koji je od početka obilježen velikom dozom nepromišljenosti i improvizacije. Iako Sjedinjene Države i Izrael nastavljaju snažne vojne udare na Iran, ostaje činjenica da čak i ako su, kako Trump tvrdi, iranski kapaciteti balističkih raketa, mornarice i drugih vojnih sustava ozbiljno uništeni, Hormuški tjesnac i dalje ostaje bolna točka cijelog Perzijskog zaljeva, ali i svjetske ekonomije. Iran taj tjesnac može ugrožavati i puno primitivnijim, manjim i jeftinijim sredstvima, od brzih čamaca do improviziranih napada na tankere, a učinak takvih poteza može biti jednako razoran za globalnu trgovinu energentima. Zbog toga Trump sada pokazuje određenu dozu očaja, jer cijene nafte i energenata na svjetskom tržištu rastu, iako on javno i dalje nastoji ostaviti dojam samouvjerenosti i pobjedničke retorike.
U tom kontekstu pokušava uvući saveznike u operaciju vojnog osiguravanja prolaza kroz Hormuški tjesnac. Spominje Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Južnu Koreju pa čak i Kinu, želeći poručiti da saveznici ne pomažu Sjedinjenim Državama kada im je pomoć potrebna. No problem je u tome što ovo nije trenutak u kojem saveznici mogu principijelno uskočiti u rat koji je pokrenut bez prethodnih konzultacija s njima. Svi raniji američki predsjednici, kada su ulazili u velike vojne operacije, primjerice u Iraku, nastojali su unaprijed osigurati političku i vojnu podršku saveznika. Trump je, međutim, u ovaj sukob ušao unilateralno, uz niz pogrešnih procjena i neplaniranih eskalacija. Sada pokušava saveznike ne toliko zamoliti za pomoć, koliko ih pod pritiskom uvući u sukob. Upravo u tome leži nova opasnost: mogućnost da Trump eventualni neuspjeh ili nezadovoljstvo prebaci na saveznike i optuži ih da nisu učinili dovoljno. To bi otvorilo novu dimenziju kaosa u odnosima unutar NATO-a i među europskim partnerima.
Hassan Haidar Diab: Strategija Donalda Trumpa djeluje prilično pojednostavljeno. On polazi od pretpostavke da vojna nadmoć, veće rakete i snažnija vojska, automatski znači i pobjedu. No ratovi na Bliskom istoku pokazuju da presudni faktor često nisu samo tehnologija i vatrena moć, nego politička volja i odlučnost društva koje se brani. Od samog početka govorilo se da je ključna točka cijelog sukoba upravo Hormuški tjesnac. Ako Sjedinjene Države imaju tako snažnu mornaricu i armadu kojom se Trump stalno hvali, postavlja se pitanje zašto sada traži od drugih država da štite tankere i trgovačke brodove koji prolaze tim područjem. Zašto bi, primjerice, talijanski ili južnokorejski brodovi morali preuzeti dio tog posla ako Amerika tvrdi da ima potpunu kontrolu nad situacijom?
Trump je očito vjerovao da će rat trajati vrlo kratko, možda tri ili četiri dana. Govorio je čak i o mogućnosti da iranski vrhovni vođa padne s vlasti. Međutim, istodobno je iransko vodstvo donijelo i vjersku i političku odluku da je zatvaranje Hormuškog tjesnaca legitimna opcija kao odgovor na napad. Čini se da Trump na takav scenarij nije ozbiljno računao. Da jest, vjerojatno bi drugačije planirao operaciju. Zbog toga danas vidimo situaciju u kojoj se sukob ne smiruje, nego ulazi u novu fazu neizvjesnosti. Trump je, slikovito rečeno, ušao u živi pijesak iz kojeg će se vrlo teško izvući bez šire međunarodne podrške.
Cijelu emisiju ako i komentare novinara pogledajte u video na Večernjem TV-u.
Cuj ovoga, usli u zivi pijesak, a ne zna se tko vodi iran zadnjih tjedan dana