Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike poslalo je na javno savjetovanje izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Predlaže se ukidanje smanjenja mirovina od osam do 20 posto uvedenog 2002. godine. To znači da će oko 34.000 korisnika u prosjeku mjesečno primati 70 eura veću mirovinu. U Ministarstvu ističu da su te izmjene godinama tražili sindikati zaposlenih u MUP-u te udruge umirovljenih policajaca i umirovljenih vojnih osoba.
U sustavu mirovinskoga osiguranja za određene kategorije osiguranika posebnim se zakonima uređuje ostvarivanje mirovinskih prava i povoljniji način izračuna visine mirovine u odnosu na opće mirovinsko osiguranje koje je uređeno Zakonom o mirovinskom osiguranju. Jedan od tih posebnih zakona je i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prema kojem se pravo na mirovinu stječe kada osiguranik skupi najmanje 30 godina staža, od toga najmanje 15 godina na dužnostima i poslovima s beneficiranim stažem. Plaće za izračun vrijednosnih bodova uzimaju se u najpovoljnijem desetogodišnjem uzastopnom razdoblju, umjesto za cijeli radni vijek. No uz povoljniji način izračuna visine mirovine od 1. siječnja 2002. propisano je i progresivno smanjenje mirovine od osam do 20 posto. To će se sada ukinuti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u srpnju 2026. godine bilo je 33.827 korisnika mirovine ostvarene prema tom Zakonu, uključujući korisnike prema prijašnjim propisima te radnike na poslovima razminiranja, s prosječnim ostvarenim mirovinskim stažem od 33 godine i šest mjeseci. Njihova prosječna mirovina iznosi 1000 eura mjesečno.
– Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe tijekom cijelog radnog vijeka obavljaju odgovorne, zahtjevne i rizične poslove koji podrazumijevaju posebna ograničenja, visoku razinu izloženost opasnostima te povećanu psihofizičku opterećenost. U današnjem složenom globalnom sigurnosnom okruženju, obilježenom geopolitičkim nestabilnostima, sigurnosnim prijetnjama, migracijskim izazovima i potrebom jačanja obrambenih kapaciteta država, uloga vojske, policije i drugih sigurnosnih službi dobiva dodatnu važnost, stoga je nužno i u okviru mirovinskog sustava osigurati vrednovanje njihova doprinosa i osigurati uvjete za povećanje adekvatnosti njihovih mirovina u budućnosti – obrazlažu u Ministarstvu i dodaju kako danas za određeni broj radnih mjesta, poslova i dužnosti u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu i pravosuđu postojeće zakonsko rješenje nije primjenjivo.
Osim toga, beneficirani staž, koji su svi policijski službenici prije ostvarivali u najmanjem povećanju od četiri mjeseca za svaku godinu rada, 2001. godine je za dio njih smanjen, a 2013. za mnoge je zbog štednje u potpunosti ukinut. Prema Uredbi o utvrđivanju dužnosti djelatnih vojnih osoba, većina djelatnih vojnih osoba ne može ostvariti uvjet od 15 godina staža na dužnostima za koje se staž računa s povećanim trajanjem jer je od 2012. postupno sužen opseg dužnosti i poslova za koje se takav beneficirani staž priznaje. Ministarstvo zato predlaže da se za sve osobe obuhvaćene Zakonom za stjecanje prava na starosnu mirovinu uzima u obzir najmanje 15 godina mirovinskog staža ostvarenog na poslovima i dužnostima, neovisno o tome računa li se za njih beneficirani staž.
Ministarstvo smatra da će zakonske izmjene doprinijeti jačanju kadrovskih kapaciteta u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu i pravosuđu, koji imaju ključnu ulogu u zaštiti nacionalne sigurnosti i očuvanju javnog poretka. Predloženim Zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu u odnosu na postojeće zakonske propise za 27 milijuna eura u 2027. godini, 34,2 milijuna eura u 2028. i 38,8 milijuna eura u 2029. godini. Povećane mirovine počele bi se obračunavati od 1. siječnja 2027. godine.
– I sama Vlada danas priznaje da je 24-godišnja primjena tog smanjenja dovela do trajnog umanjenja njihovih mirovina. Policajci i vojnici već 24 godine plaćaju cijenu tadašnje štednje. Vrijeme je da se taj dug barem djelomično vrati – jedan je od četrdesetak prijedloga i komentara na e-Savjetovanju.