Uz podršku Njemačke, Europska komisija dala je rok hrvatskoj Vladi da se do 23. kolovoza pismeno izjasni u kojem roku namjerava ukinuti tzv. Lex Perković, odnosno izbrisati odredbu o neprimjenjivanju europskog uhidbenog naloga na zločine otprije 2002.
Dosad nepoznato pismo
Taj je rok naveden u novom, dosad javno nepoznatom pismu koje je potpredsjednica EK Viviane Reding 29. srpnja poslala ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću.
“Do 23. kolovoza 2013. dužna sam primiti vaš odgovor s jasnim obećanjem da će ova promjena hrvatskog zakona biti poništena kako bi se ponovno uspostavila potpuna usklađenost s Okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu, uključujući i primjenu na sva kaznena djela, bez obzira na datum njihova počinjenja. Također vas želim zamoliti da pošaljete jasan vremenski rok za usvajanje ove zakonske promjene kako bi mogla stupiti na snagu u ranu jesen”, piše u pismu u koje je Večernji list imao uvid u Bruxellesu.
Ne dobije li Reding odgovor do 23. kolovoza, Komisija će primijeniti članak 39. hrvatskog pristupnog ugovora koji predviđa “odgovarajuće mjere” od kojih bi jedna, kako nam je potvrđeno u Bruxellesu, mogla biti i uskraćivanje novca iz fondova EU.
Bruxelles potvrdio
U Bruxellesu su potvrdili da su iz njemačkog Bundestaga dobili pismo u kojem se zaista spominje članak 7. Lisabonskog ugovora kao krajnja moguća sankcija za Hrvatsku. No, diplomat EU kaže kako se Nijemci u tom pismu ne zalažu da se taj članak 7. zaista aktivira, već ga isključivo spominju kao krajnju mogućnost. Taj se članak 7. inače smatra “nuklearnom opcijom” jer je to najstroža mjera kažnjavanja neke države i predviđa suspendiranje njezina prava glasa unutar EU.
– I Nijemci se slažu da je u ovom slučaju puno jednostavnije i učinkovitije aktivirati članak 39. hrvatskog pristupnog ugovora nego članak 7. Lisabonskog ugovora, za koji je potrebna komplicirana većina glasova – kaže diplomat EU upućen u komunikaciju u trokutu Zagreb - Bruxelles - Berlin.
>> "Ne povučete li lex Perković, ostat ćete bez prava glasa u EU"