Klimatske promjene mijenjaju obrasce zaraznih bolesti od krpelja koji prenose Lymeovu bolest do bakterija otpornih na antibiotike. Live Science piše kako znanstvenici sve više dokumentiraju da topliji i sušniji uvjeti pogoduju širenju patogena na područja gdje ih dosad nije bilo. Kao polazište, tekst navodi istraživanje Xiaoyu Shana, postdoktoranda na Caltechu, čiji su eksperimenti pokazali da mikrobi u tlu u uvjetima suše evoluiraju prema većoj otpornosti na antibiotike. Studija objavljena u ožujku pokazala je da bi suša mogla ubrzati razvoj takvih "superbakterija", pojava koju bi klimatske promjene mogle dodatno pojačati. Dianne Newman, koautorica studije s Caltecha, izjavila je da se u određenim dijelovima svijeta može očekivati sve veći broj otpornih bakterija. Newman je objasnila i kako ti mikrobi iz tla uopće dolaze u kontakt s ljudima: "Vrtlarenje, udisanje prašine, tako se to događa. Mi se neprestano susrećemo s bakterijama iz našeg okoliša", rekla je.
Toplije zime znače da krpelji i komarci mogu preživjeti dulje tijekom godine i prodrijeti dalje na sjever, širenjem bolesti poput Lymeove bolesti i virusa Zapadnog Nila na nova područja. Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC), broj posjeta hitnoj službi zbog ugriza krpelja u travnju je bio najveći za taj mjesec od 2017. godine. Trenutačno se godišnje liječi gotovo pola milijuna ljudi od Lymeove bolesti, dok CDC bilježi više od 8.000 slučajeva drugih bolesti koje prenose krpelji.
John Drake, direktor Centra za ekologiju zaraznih bolesti na Sveučilištu Georgia, objašnjava da toplina ubrzava razmnožavanje virusa unutar komaraca jer su ti kukci hladnokrvni: "Osim na mjestima koja su već jako topla, možemo očekivati da će se stopa replikacije virusa unutar komarca ubrzati. To skraćuje vrijeme generacije, što znači da očekujemo veći prijenos". Suša može gotovo utrostručiti broj slučajeva virusa Zapadnog Nila u SAD-u u sljedećih 30 godina s oko 2.000 na između 5.000 i 6.000 prijavljenih slučajeva godišnje, vjerojatno zato što se ptice, posredni domaćini virusa, u sušnim uvjetima gušće okupljaju oko izvora vode zajedno s komarcima. Live Science upozorava da bi jugoistok SAD-a mogao ponovno postati podložan prijenosu malarije i denge. Ljeto 2026. donijelo je više od 40 lokalno stečenih slučajeva denge na Floridi. Drake ističe da bi povratak endemskih bolesti mogao biti golem financijski teret za zdravstveni sustav.
Tekst također opisuje kako ekstremne vremenske prilike šire i druge bolesti, poput leptospiroze. Nakon uragana Fiora na Portoriku 2022. broj slučajeva porastao je 3,6 puta. Nakon uragana Matthew u SAD-u zabilježen je porast posjeta hitnoj službi zbog gastrointestinalnih bolesti od 11%, pri čemu su crnačke i domorodačke zajednice bile najpogođenije zbog povijesne diskriminacije koja ih je gurnula na poplavama izloženija područja. Posebna pozornost posvećena je i tzv. "dolinskoj groznici" (Valley fever), gljivičnoj respiratornoj bolesti koja u SAD-u uzrokuje između 700 i 1.100 smrti godišnje. Broj slučajeva u Arizoni udvostručio se između 2005. i 2022., a s daljnjim zatopljenjem i sušenjem zapada SAD-a, bolest bi mogla postati endemska i u Idahu, Wyomingu, Montani, Nebraski te Sjevernoj i Južnoj Dakoti.
Studija o salmoneli, bakteriji koja u SAD-u godišnje uzrokuje 1,35 milijuna slučajeva trovanja hranom, pokazala je da temperatura i količina oborina potiču otpornost te bakterije na antibiotike. Prema riječima Zhen-Chao Zhoua s Kineske akademije znanosti, klimatske promjene globalno su povezane s otprilike 10-postotnim porastom gena otpornosti kod salmonele.
"Stručnjaci" ? A oni ih proizveli !