Uz metodologiju razvijenu u Japanu mobitel bi zazvonio svakoj osobi koju ugrožava poplava

Hrvatskom je upravo protekao jedan od najvećih ikad zabilježenih vodnih valova na Dunavu. Bujanje moćne rijeke izazvala je ciklona Boris koja je donijela ekstremne količine oborina i izazvala katastrofalne poplave u Srednjoj Europi, ovaj put srećom samo okrznuvši Hrvatsku. Bilo je vremena za gradnju zečjih nasipa i uzbunjivanje stanovništva, ali kako se zaštititi kad sljedeći put takva ili slična ciklona pogodi naše krajeve? Kako na vrijeme uzbuniti ljude? Što učiniti kad se u jadranskom slivu istodobno s poplavom na kontinentu dogodi i poplava s mora? Mogu li se katastrofalne poplave predvidjeti i klima spašavati i drukčije nego samo smanjivanjem količine CO2 u atmosferi? Ovo su neke od tema o kojima smo razgovarali s Joškom Trošeljem, znanstvenim suradnikom Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković, riječkim hidrologom s doktoratom Sveučilišta u Kyotu i 11 godina dugim istraživačkim iskustvom iz Japana. Među ostalim, Trošelj je jedan od autora međunarodnog tima koji je istraživao mogućnosti modeliranja protoka devet najvećih rijeka u priobalju sjeveroistočnog Japana za vrijeme ekstremnih uvjeta tajfuna. Ovo je istraživanje vodio Disaster Prevention Research Institute i Graduate School of Advanced Integrated Studies in Human Survivability sa Sveučilišta u Kyotu.