USKOK zbog interesa javnosti objavio dva nova izvješća

USKOK je zbog velikog interesa javnosti omogućio uvid u dva dokumenta vezana uz istragu o nezakonitom postupanju s otpadom na području Varaždina i Gospića.

Riječ je o kaznenom predmetu u kojem se provodi istraga protiv većeg broja okrivljenika zbog sumnje da su, djelujući u sastavu zločinačkog udruženja, počinili više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva. USKOK je ranije objavio da se u tom predmetu istražuje sumnja na nezakonito odlaganje otpada na području Varaždina, Gospića i Benkovca.

Iako je kazneni postupak nejavan, USKOK je, pozivajući se na opravdani interes javnosti, omogućio uvid u Nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa bivše tvornice Florijan Bobić u Varaždinu, koji je po nalogu USKOK-a izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Objavljeno je i Izvješće o fizikalno-kemijskoj analizi mikroplastike u uzorcima podzemnih voda na lokaciji u Gospiću, koje je, također po nalogu USKOK-a, izradio Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer".

Objavljeni nalaz lokacije bivšeg industrijskog kompleksa u Varaždinu otkrilo je velike količine nezakonito odloženog otpada, mikroplastiku, povišene koncentracije pojedinih metala i mikroorganizme, a posebno se upozorava na mogući utjecaj na podzemne vode. Na lokaciji su utvrđene dvije mikrolokacije nezakonito odloženog otpada. Na sjevernoj se otpad nalazi na površini i u tlu, dok je na južnoj zakopan na dubinama od približno 30 do 80 centimetara. Geodetskim snimanjem procijenjeno je da se samo na sjevernoj lokaciji nalazi oko 3650 kubičnih metara otpada, odnosno približno 1352 tone.

Analizirani materijal opisan je kao heterogen, višeslojan i mehanički obrađen miješani otpad. U njemu su, među ostalim, pronađeni plastika, tekstilna vlakna, metal, drvo i staklo. Mikroskopskim analizama u gotovo svim analiziranim slojevima glavnog tijela otpada utvrđene su i čestice mikroplastike. Na južnoj lokaciji, u analiziranom uzorku, mikroplastika nije pronađena. Vještačenjem su utvrđene i povišene koncentracije pojedinih metala. U nekim slojevima mehanički obrađenog otpada posebno se izdvajao bakar, dok su lokalno zabilježene povišene koncentracije olova, cinka, antimona i žive. U kontaktnom tlu na pojedinim mjestima također je potvrđeno lokalno opterećenje metalima, osobito bakrom i cinkom.

Mikrobiološke analize dodatno su potvrdile prisutnost bakterija Escherichia coli i Staphylococcus aureus, a u jednom uzorku pronađeni su i kvasci. Zbog mikrobiološke slike na sjevernoj lokaciji vještaci navode da se opasno svojstvo HP9, odnosno infektivnost, ne može isključiti. Istodobno, ispitivanjem ekotoksičnosti nije utvrđena ekotoksičnost analiziranih uzoraka, a mjerenjima radioaktivnosti nisu zabilježena odstupanja od prirodne pozadinske radioaktivnosti.

Posebna pozornost u nalazu posvećena je položaju otpada. Lokacija se nalazi unutar inundacijskog područja rijeke Drave, odnosno prostora koji može biti zahvaćen poplavama. Vještaci upozoravaju da bi u slučaju plavljenja moglo doći do ispiranja i širenja onečišćujućih tvari, uključujući metale i mikroorganizme, prema okolnom području. Navode i mogućnost lokaliziranog utjecaja na tlo i podzemlje. Kada je riječ o mogućem utjecaju na zdravlje ljudi, u izvješću se navodi da otpad sadrži mikrobiološki analiziran materijal i mikroplastiku dostupnu u okolišu, no vještaci naglašavaju da nije provedeno epidemiološko ispitivanje niti mjerenje osobne izloženosti ljudi, zbog čega se iz ovog nalaza ne mogu utvrditi konkretne zdravstvene posljedice. U zaključku vještaci upozoravaju da sadašnje stanje predstavlja potencijal za daljnje širenje onečišćenja, posebno zbog položaja otpada, mogućnosti ispiranja i prisutnosti mikroplastike, metala i mikroorganizama.

Što se tiče Gospića, analizu je po nalogu USKOK-a proveo Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“, a rezultati su potvrdili prisutnost mikroplastike u dijelu analiziranih uzoraka te pokazali velike razlike između promatranih lokacija. Za potrebe vještačenja analizirani su uzorci podzemne vode iz šest piezometarskih bušotina raspoređenih na tri lokacije, označene kao Trag K, Trag N i Trag O. Stručnjaci su analizirali brojnost, veličinu i kemijski sastav čestica mikroplastike kako bi utvrdili postoje li razlike među lokacijama i može li se na temelju njih govoriti o mogućem izvoru onečišćenja.

Rezultati su pokazali jasnu prostornu razliku. Lokacija Trag K pokazala je najveće opterećenje mikroplastikom. U jednom uzorku s te lokacije izmjerena je izrazito visoka masena koncentracija od 737,155 mikrograma po litri, uz prisutnost dviju prioritetnih vrsta polimera. U drugom uzorku na istoj lokaciji pronađeno je 130 čestica prioritetnih polimera po litri, što je bila najveća utvrđena brojnost među analiziranim uzorcima. Kemijskom analizom na Tragu K potvrđeni su polietilen-tereftalat (PET) i polietilen (PE). Upravo na toj lokaciji utvrđena je najveća raznolikost i najveće opterećenje prioritetnim polimerima, dok su nalazi na ostalim lokacijama bili znatno manji.

Na lokaciji Trag N rezultati su bili bitno drukčiji. U jednom uzorku pronađeno je šest čestica prioritetnih polimera, dok u drugom nisu pronađene. Stručnjaci zbog toga Trag N opisuju kao lokaciju s minimalnim pozadinskim opterećenjem. Na Tragu O u jednom uzorku također nisu pronađeni prioritetni polimeri, dok je u drugom potvrđeno deset čestica polipropilena po litri, ali uz vrlo malu masenu koncentraciju.

U cijelom ciklusu mjerenja u šest uzoraka ukupno je detektirano 610.656 čestica, a Raman spektroskopijom potvrđeno ih je 426.500. Od toga je 148 čestica pripadalo prioritetnim polimerima, što predstavlja vrlo mali udio ukupnog broja potvrđenih čestica. Većinu ostalih detektiranih čestica činili su drugi materijali, među kojima mineralne čestice i organski materijal. Najvažniji zaključak izvješća odnosi se upravo na mogući izvor onečišćenja podzemnih voda. Stručnjaci navode da postoji prostorna povezanost između promatranog površinskog područja obuhvaćenog Tragovima K, O i N te utvrđenog onečišćenja podzemnih voda polimernim materijalom.

Rezultati su, prema završnom mišljenju, u skladu s mogućnošću da polimerni materijal infiltracijom s površine dospijeva u podzemni vodonosnik. S obzirom na to da Trag N pokazuje tek minimalno pozadinsko opterećenje, dok se na Tragu K bilježe izrazito povećana brojnost čestica, najveća masena koncentracija i karakterističan sastav prioritetnih polimera, stručnjaci zaključuju da promatrano područje predstavlja najvjerojatniji izvor utvrđenog onečišćenja podzemnog sustava.