Talijanska premijerka Giorgia Meloni donijela je 5. veljače novi dekret o sigurnosti koji značajno proširuje ovlasti policije, predstavljajući ga kao ključni korak u borbi protiv kriminala i javnih nereda. Ova mjera, odobrena od strane vlade bez prethodnog parlamentarnog odobrenja, dolazi neposredno nakon nasilnih sukoba u Torinu krajem siječnja, gdje je više od 100 policajaca ozlijeđeno tijekom prosvjeda protiv zatvaranja radikalno ljevičarskog društvenog centra Askatasuna. Međutim, dok Meloni ističe da se radi o zaštiti građana i policije, oporba i aktivisti upozoravaju da dekret prijeti slobodi izražavanja i mogao bi kriminalizirati legitimne prosvjede, posebno u kontekstu Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Cortini.
Dekret, koji stupa na snagu odmah po objavi u službenom glasilu, uvodi niz sveobuhvatnih promjena u talijanski kazneni i sigurnosni sustav. Među ključnim mjerama su preventivni pritvor do 12 sati za osobe za koje postoji osnovana sumnja da bi mogle izazvati nered na prosvjedima, na temelju konkretnih elemenata poput posjedovanja oružja ili prethodnih osuđivanja, 'pravni štit' za policajce, koji ih štiti od istraga ako djeluju u samoobrani tijekom obavljanja dužnosti, potom pravo na zaustavljanje i pretres osoba, zabrana nošenja noževa i oštrih predmeta maloljetnicima, kao i općenito stroža pravila protiv posjedovanja takvih oružja. Tu su i stvaranje 'crvenih zona' s pojačanim nadzorom, gdje se osuđenim osobama za određene zločine (poput terorističkih napada ili pljački) u posljednjih pet godina može zabraniti pristup javnim okupljanjima, proširenje postupka odgođenog uhićenja do 48 sati na temelju video-snimaka, te mjere protiv džepara i maloljetničkih bandi. Vlada je ovim dekretom također pojačala zaštitu za policiju tijekom velikih događaja, poput Olimpijskih igara.
Premijerka Meloni brzo je reagirala na događaje u Torinu, posjetivši ozlijeđene policajce u bolnici Le Molinette, gdje je jedan od njih napadnut čekićem. "Učinit ćemo što je potrebno da uspostavimo red u ovoj naciji", poručila je na društvenim mrežama, naglašavajući da mjere nisu jednokratne već dio šire strategije za 'zaštitu onih koji nas štite', kako je rekla i vraćanje sigurnosti građanima. Ministar pravosuđa Carlo Nordio otišao je korak dalje, izjavivši da cilj dekreta jest spriječiti "povratak Crvenih brigada", aludirajući na ljevičarsku terorističku grupu iz 1970-ih i 1980-ih. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi branio je preventivni pritvor kao "mjera koja ne ubija slobodu", ističući da slične postoje u drugim zemljama i da se temelji na "vrlo jakoj pretpostavci prevencije" na osnovu konkretnih dokaza, piše Politico.
Ovo je već peti sigurnosni dekret koji Meloni donosi od dolaska na vlast 2022. godine, koristeći izvanredni instrument koji omogućuje brzo djelovanje bez parlamentarnog odobrenja – parlament ga mora potvrditi u roku od 60 dana. Vlada ga opravdava potrebom za brzim odgovorom na rastuće napetosti, posebno uoči Zimskih olimpijskih igara, gdje su već zabilježeni prosvjedi protiv ekoloških i socijalnih utjecaja igara. Meloni je prosvjednike nazvala "neprijateljima Italije i Talijana" te "bandama kriminalaca", što je dodatno zapalilo kritike.
Oporba je oštro kritizirala dekret, optužujući ga da nagriza građanske slobode i koristi sigurnost kao izgovor za represiju. Bivši premijer Giuseppe Conte, vođa Pokreta 5 zvijezda, rekao je da Meloni želi 'spriječiti izražavanje neslaganja'. Elly Schlein, čelnica Demokratske stranke, nazvala je zakone ubijanjem slobode i upozorila na pretvaranje aktualnih događaja u oružje od strane institucija. Čak je i predsjednik Sergio Mattarella izrazio zabrinutost, upozorivši da bi neke odredbe mogle biti neustavne te zatraživši od vlade da ih preinači, što je dovelo do blagog ublažavanja teksta prije konačnog odobrenja.
Gradski vijećnik Torina Domenico Carretta iz Demokratske stranke istaknuo je da mjere ne rješavaju korijene problema, poput nedostatka resursa za policiju i socijalnih napetosti u gradovima, već rizikuju kriminalizaciju samog prosvjedovanja. "Postoji rizik kriminalizacije samog čina izlaska na ulice", rekao je, parafrazirajući gradonačelnika Torina Stefana Lo Russa: "Idem na stadion sa sinom, ultrasi prave probleme – hoćemo li zatvoriti stadion?" Italo Di Sabato, koordinator organizacije Osservatorio Repressione, opisao je dekret kao "propagandnu vježbu" oko riječi "sigurnost", koja potiče percepciju nesigurnosti unatoč padu kriminala. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ubojstva su pala za 15 posto u 2025. u odnosu na 2024., a ukupne stope kriminala su na razini iz 2018. godine, prije pandemije.
U kontekstu Zimskih olimpijskih igara, dekret je dodatno pojačao sigurnosne mjere, s tisućama raspoređenih agenata. Aktivisti poput Francesca Scolarija iz No-Tav pokreta optužuju vladu da koristi igre za represiju, ističući da Melonijina retorika poput "neprijatelji Italije" potiče populizam i dijeli društvo na "prave Talijane" i "druge". Kritičari vide ovo kao dio šireg trenda nagrizanja demokracije, uključujući reforme pravosuđa i izbornog sustava koje koncentriraju moć u rukama premijera. Parlament će uskoro raspravljati o potvrdi, a oporba najavljuje žestok otpor, upozoravajući da bi ovo moglo biti korak prema autoritarnijem upravljanju.