POVIJESNA POSLASTICA

U zaboravljenoj katastrofi na Mississippiju poginulo je više ljudi nego kada je potonuo Titanic

Foto: Wikimedia Commons
U zaboravljenoj katastrofi na Mississippiju poginulo je više ljudi nego kada je potonuo Titanic
09.10.2026.
u 15:31
Sultanin kapetan James Cass Mason želio je što prije krenuti, iako je kotao bio neispravan, što se pokazalo kobnim. Parobrod Sultana eksplodirao je u travnju 1865. pretrpan vojnicima koji su se vraćali kući iz zarobljeničkih logora, a za tragediju je malo tko saznao jer je to bila sporedna vijest budući da je toga dana pronađen ubojica Abrahama Lincolna

Nešto poslije dva sata ujutro 27. travnja 1865., na Mississippiju, nekoliko kilometara sjeverno od Memphisa, tišinu noći rasparala je snažna eksplozija koja se čula kilometrima uokolo. Na parobrodu Sultana u zrak su odletjela tri od četiri kotla, a udar je kroz sredinu broda izbacio stup pare, ugljena i užarenog metala. Na palubama je u tom trenutku spavalo više od 2000 ljudi, gotovo svi vojnici Unije koji su se nakon završetka Američkog građanskog rata vraćali kući iz zloglasnih južnjačkih zarobljeničkih logora. Preživjeli su o sekundama nakon eksplozije pričali uglavnom isto. Ljudi su letjeli zrakom, oni koji su se probudili našli su se u vodi, a onda je buknuo požar koji je u nepunih sat vremena pretvorio brod u baklju usred rijeke. Vrela para pokosila je one najbliže kotlovima, a dva su dimnjaka pala na gornju palubu i zdrobila desetke ljudi koji su ondje spavali. Oni koji su skočili u vodu našli su se u mrklom mraku, u rijeci širokoj kao jezero, dok je gorući brod iza njih obasjavao površinu. Oko 1800 ljudi te je noći poginulo, više nego što će 47 godina poslije poginuti na Titanicu. Bila je to i ostala najsmrtonosnija pomorska nesreća u povijesti Sjedinjenih Država, a da kuriozitet bude veći, za nju ni onda, a ni do danas, mnogi Amerikanci nisu znali.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marija Miloševska

Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo

Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna



Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.