Nešto poslije dva sata ujutro 27. travnja 1865., na Mississippiju, nekoliko kilometara sjeverno od Memphisa, tišinu noći rasparala je snažna eksplozija koja se čula kilometrima uokolo. Na parobrodu Sultana u zrak su odletjela tri od četiri kotla, a udar je kroz sredinu broda izbacio stup pare, ugljena i užarenog metala. Na palubama je u tom trenutku spavalo više od 2000 ljudi, gotovo svi vojnici Unije koji su se nakon završetka Američkog građanskog rata vraćali kući iz zloglasnih južnjačkih zarobljeničkih logora. Preživjeli su o sekundama nakon eksplozije pričali uglavnom isto. Ljudi su letjeli zrakom, oni koji su se probudili našli su se u vodi, a onda je buknuo požar koji je u nepunih sat vremena pretvorio brod u baklju usred rijeke. Vrela para pokosila je one najbliže kotlovima, a dva su dimnjaka pala na gornju palubu i zdrobila desetke ljudi koji su ondje spavali. Oni koji su skočili u vodu našli su se u mrklom mraku, u rijeci širokoj kao jezero, dok je gorući brod iza njih obasjavao površinu. Oko 1800 ljudi te je noći poginulo, više nego što će 47 godina poslije poginuti na Titanicu. Bila je to i ostala najsmrtonosnija pomorska nesreća u povijesti Sjedinjenih Država, a da kuriozitet bude veći, za nju ni onda, a ni do danas, mnogi Amerikanci nisu znali.
U zaboravljenoj katastrofi na Mississippiju poginulo je više ljudi nego kada je potonuo Titanic
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić