Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu proveo je temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Varaždinu 10. veljače ove godine pretragu na katastarskoj čestici 13944/1 u Varaždinu. Riječ je području bivše tvornice namještaja Florijan Bobić (bivši Mundus), koja je prestala s radom 2015. godine. Tamo je pronađeno oko 5000 tona nepropisno odloženog otpada. Najbliže kuće nalaze se 650 metara, a u neposrednoj blizini lokacije je rijeka Drava, udaljena oko 500 metara sjeveroistočno. Cijela lokacija koja je bila predmet istraživanja je ograđena. Utvrđene su dvije lokacije nelegalno odloženog otpada - na sjevernoj je otpad odložen iznad razine tla, u obliku humka, na površini od oko 1700 četvornih metara, obrasloj travom i visokim raslinjem, dok je na južnoj lokaciji ilegalni otpad zakopan u tlu i nije vidljiv na površini.
Uzorci zakopanog otpada uzeti su pomoću bagera i stavljeni u čvrste plastične vrećice. Utvrđeno je da je riječ o heterogenom, višeslojnom i mehanički obrađenom miješanom otpadu u kojem su, među ostalim, pronađeni plastika, tekstilna vlakna, metal, drvo i staklo. Pronađeni su patogeni mikroorganizmi, bakterije Escherichia coli i Staphylococcus aureus, koje se mogu naći u medicinskom i biološkom otpadu. Povišene su i razine nekih metala, no nema indicija o akutnom toksičnom otpadu poput žive, cijanida i pesticida, a ni dokaza o kancerogenom otpadu. Uz ostalo, analiziralo se svojstvo ekotoksičnosti, koje pokazuje sadrži li otpad tvari koje mogu uzrokovati štetne učinke po ekosustave, prvenstveno vodeni okoliš, u koncentracijama koje su same po sebi opasne, neovisno o lokaciji ili načinu odlaganja. U ovom slučaju u Varaždinu utvrđeno je da su prisutni elementi ekotoksičnosti, ali nije dokazana klasifikacija iznad pragova, i potrebno je dodatno vrednovanje.
Utvrđeno je da se na toj lokaciji nalaze dvije prostorno i sadržajno različite zone nepropisno odloženog otpada. Sjeverna lokacija predstavlja glavni izvor okolišnog opterećenja, s oko 1352 tona heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada, dok je na južnoj lokaciji odloženo najmanje 30 tona muljevitog materijala nepoznatog podrijetla, pretežito mineralnog sastava. Na sjevernoj lokaciji utvrđene su lokalne promjene kemijskog sastava tla, a mikroplastika je pronađena u gotovo svim analiziranim slojevima, utvrđene su povećane vrijednosti otopljenog organskog ugljika (DOC) i ukupno otopljenih tvari, sanitarna i mikrobiološka kontaminacija. Posebno je, kako se navodu u izvješću, značajan DOC, koji u većem broju uzoraka prelazi kriterij za prihvat na odlagalište neopasnog otpada. Takav materijal ima povećan potencijal stvaranja opterećenih procjednih voda, uz mogućnost povećane potrošnje kisika i razvoja lokalno anoksičnih uvjeta u podzemlju (stanja u kojem potpuno nedostaje kisika). Na južnoj lokaciji utvrđena je lokalna kemijska i mikrobiološka promjena zone odloženog mulja, uz mobilnost pojedinih otopljenih tvari i antimona, ali bez potvrđene mikroplastike.
"Utvrđeni utjecaj u postojećem stanju najvećim je dijelom lokalan i vezan uz tijelo otpada i kontaktnu zonu tla. Nije potvrđeno sustavno širenje metalnog onečišćenja kroz prirodnu podlogu niti značajan utjecaj na kvalitetu zraka, vodocrpilište Bartolovec, Regionalni park Mura – Drava ili područje ekološke mreže Natura 2000. Ipak, s obzirom na to da je otpad odložen bez temeljnog brtvenog sloja, na otvorenom vodonosniku s vrlo malo pokrovnih naslaga, mogućnost lokalnog utjecaja na podzemnu vodu neposredno ispod i nizvodno od lokacije ne može se isključiti", navodi se u izvješću. Većina utvrđenih promjena u postojećem stanju može uklanjanjem otpada i sanacijom kontaktne zone bitno smanjiti ili ukloniti. No, dugotrajniji problem predstavlja mikroplastika, koja se u okolišu razgrađuje vrlo sporo i može djelomično zaostati u tlu i nakon uklanjanja glavnog tijela otpada. Zadržavanjem otpada na lokaciji nastavlja se mogućnost ispiranja organskih i anorganskih sastavnica i postupnog povećanja kumulativnog okolišnog opterećenja, upozoravaju stručnjaci Geotehničkog fakulteta. Posebno nepovoljan scenarij predstavlja, ističu, inundacija. U slučaju plavljenja sjeverne lokacije moguće je istodobno ispiranje DOC-a, metala i mikroorganizama te fizičko raznošenje mikroplastike, sitnih i lakih frakcija otpada prema okolnom području i rijeci Dravi. Na južnoj lokaciji moguć je prijenos muljevitog materijala, otopljenih tvari , metala i mikroorganizama izvan sadašnje zone odlaganja.
"Takav bi događaj povećao prostorni opseg, trajnost i složenost štete te otežao potpunu sanaciju, osobito nakon disperzije mikroplastike i sitnih kontaminiranih čestica. Odloženi otpad predstavlja trajan izvor fizičkog, kemijskog i sanitarnog opterećenja okoliša sve dok ostaje na lokaciji. Njegovim uklanjanjem i odgovarajućom sanacijom zahvaćenog tla, moguće je prekinuti glavninu utvrđenih i potencijalnih puteva onečišćenja te značajno smanjiti vjerojatnost nastanka prostorno šire i dugotrajnije štete za okoliš i zdravlje ljudi", zaključuju.
Zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković (SDP) prije mjesec dana na konferenciji za novinare rekao je da su u industrijskom kompleksu Florijan Bobić (bivši Mundus) u Varaždinu, u pogonu tvrtke Tipos Resurs, godinama utvrđivane nepravilnosti. Rekao da priča o tom pogonu seže u 2014. i 2015. godinu, kada je izdana prva dozvola za gospodarenje otpadom, da bi kapacitet 2016. povećan na 5000 tona. Dozvola je, rekao je, ukinuta u siječnju 2019. zbog utvrđenih nepravilnosti, a onda je već u veljači iste godine izdana nova. Nakon što je tvornica Florijan Bobić zatvorena, taj je prostor godinama koristila tvrtka Tipos Resurs bračnog para Šincek. Dozvolom je, kako je istaknuo Marković, bilo obuhvaćeno 5000 tona, dok je na lokaciji pronađeno oko 6500 tona otpada. Nakon što je županijski ured ukinuo dozvolu, tvrtka je podnijela novi zahtjev te je izdana dozvola za gospodarenje otpadom na 10.000 tona. Istaknuo je da i da je dio otpada opasan, te da je dolazio iz Italije i Slovenije.
Varaždinska županija tvrdi da su dozvole Tipos Resursu izdane u skladu sa zakonom. Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec rekla je da je Varaždinska županija tvrtki Tipos Resurs, temeljem ispunjenih zakonskih uvjeta, 2015. i 2019. godine izdala dozvole za gospodarenje otpadom, odnosno za obavljanje djelatnosti oporabe neopasnog otpada. Prva dozvola izdana je 2015., za vrijeme mandata župana Predraga Štromara, a druga 2019., za vrijeme župana Radimira Čačića. U oba postupka, istaknula je Zagorec, uz zahtjev je bila priložena sva zakonom propisana dokumentacija, uključujući uporabnu dozvolu Grada Varaždina, koji je sudjelovao u postupku.