U romskom naselju popis stanovništva obavlja se u - šatoru

U Međimurskoj županiji popisano je više od polovice stanovništva. Najzahtjevniji je popis u 12 romskih naselja, u kojima velik broj obitelji živi u kućercima i kolibama. Odluka da se popis obavlja na jednom mjestu, pa da mještani dolaze popisivačima, a ne oni njima, naišla je na početku na protivljenje dijela mještana. Najviše je primjedbi bilo na popis u romskom naselju Parag, u kojem se popis obavlja u šatoru.

- Istina, bilo je na početku otpora, no mještani su ubrzo shvatili da se popis stanovništva mora obaviti i da im prijete kazne. Sad sve ide po planu, a u srijedu je, na primjer, obavljeno više posla od planiranog - zadovoljna je popisivačica Nevenka Ivanuša.

Mještanin Josip Oršuš kaže da je otišao na popis.

- Postavili su šator u selu. U njemu su dvije gospođe koje djede odvojeno jedna od druge, tako da se ne čuje što tko govori. Meni ne smeta što ne dolaze kući. Ovako sve ide brže i jednostavnije - kaže J. Oršuš.

Članica Županijskog popisnog povjerenstva Doris Srnec ističe da popisivači mogu otići doma onima koji ne žele da se popis obavi u šatoru. Na traženje romskih udruga iz Zagreba popisivačima su podijeljene i popisnice (xramovlin) na romskom jeziku Romani chib, no problem je što taj jezik međimurski Romi Bajaši ne razumiju. Romski jezik je, naime, skupina različitih dijalekata nastalih preuzimanjem riječi i oznaka jezika naroda među kojima su živjeli. Mještani Paraga kažu da razumiju hrvatski i da im pitanja na romskom ne trebaju.

- Popisivačice su naše seoske gospođe s kojima se dobro razumijemo - kaže J. Oršuš.

Muršano ili dživljano (muški ili ženski) pitanje je o spolu, a pitanje služe li se računalom glasi: Isi vaj na e kheripa kompjutero (mezaka vaj phirano). Datum rođenja je dati bianipaski, a kućanstvo kheripe. Inače, popis u Međimurju protječe prema planu, a manji problemi koji se pojavljuju rješavaju se u hodu.

- Uglavnom su vezani uz nepostojanje kućnih brojeva i uz kućne brojeve na objektima koji nemaju stambenu namjenu - kaže Doris Srnec. Ističe da prikupljeni podaci predstavljaju službenu tajnu i mogu se koristiti isključivo anonimno za potrebe statističkih izračuna. U Hrvatskoj je 2001. godine popisano oko 9500 Roma, a najviše ih je, oko 4500, upravo u Međimurju.