U prvoj fazi ukinut će se oko 2000 propisa

Uspije li projekt Hitrorez, kojim bi se ukinulo mnoštvo nepotrebnih propisa, nacionalna bi ekonomija mogla godišnje uštedjeti od 400 do 930 milijuna dolara. Izračunali su to ovdašnji stručnjaci, jednostavno se oslonivši na iskustvo europskih zemalja. Na nepotrebne administrativne troškove, na vrijeme i dobit izgubljene zbog suvišnih i beskorisnih propisa, u tim zemljama godišnje odlazi od 3 do 7 posto bruto domaćeg proizvoda.

 Preslikamo li te postotke na hrvatski BDP, dolazimo do mogućih ušteda u Hrvatskoj  kaže Vedran Antoljak, tridesetpetogodišnji ekonomist s diplomama sa sveučilišta u Grazu, kojega je Vlada nedavno postavila za šefa posebnog ureda za Hitrorez.

Iskustva drugih
Hitrorez je hrvatska inačica za regulatornu giljotinu, kakva je provedena u Meksiku, Moldaviji, Mađarskoj, a kakva je započeta u i Austriji, Poljskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji... Cilj je svima bio isti  smanjiti administrativne barijere i poboljšati poslovno okruženje. Hrvatska je s tim započela još za prošle vlade, kad je pod palicom Fiasa izrađena studija o uklanjanju administrativnih prepreka u gospodarstvu, ali ona nije provedena. 

Vedran Antoljak, koji je sudjelovao i u tom projektu, kaže da je Fiasova studija bila opsežnija jer se nije koncentrirala samo na propise nego na ukupno poslovno okruženje. Hitrorez će u prvoj fazi imati na meti oko četiri-pet tisuća podzakonskih akata. Za svaki propis, za svaki takav akt, analizirat će se je li doista potreban, je li u skladu sa zakonom, je li povoljan za poslovanje te je li usklađen s pravilima WTO-a i Europske unije.

Prijedlog do 1. srpnja
Do 1. srpnja Vladi će biti predloženo što s tom gomilom potrebnih i nepotrebnih regula. Procjene su, opet prema iskustvima drugih zemalja, da će oko 40 posto tih akata u konačnici biti ukinuto, a da će 30-40 posto od onih koji prežive biti pojednostavnjeno.