Prema najnovijem izvješću Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), izašlom uoči početka nove školske godine 7. rujna u Austriji, više nego očite su jasne demografske promjene u austrijskim obaveznim školama: 20,9 posto učenika ima strano državljanstvo, a 26 posto kod kuće govori jezik koji nije njemački, izvještavaju u subotu gotovo svi austrijski mediji. Neki više, neki manje posebno ističu posebnu situaciju u Beču, gdje su djeca islamske vjeroispovijesti najbrojniji učenici.
Ili, kako piše dnevni list “Kronen Zeitung” - “Islam već dominira u bečkim školama”, a “Österreich” ističe kako “74 posto učenika kod kuće ne govori njemački”. Podaci ÖIF-a za cijelu Austriju pokazuju da je obavezne škole u školskoj godini 2024./2025. pohađalo 1.142.462 učenika, što je 11.526 više nego prethodne godine. Porast se pripisuje stranim državljanima čiji se je broj povećao za 11.949, dok je broj učenika s austrijskim državljanstvom se smanjio za 423 učenika.
To znači da su u Austriji trenutno 238.504 učenika ili 20,9 posto strani državljani. To je više nego dvostruko u odnosu na školsku godinu 2006./2007. kada ih je bilo 9,2 posto. U Beču, koji je grad i jedna od devet austrijskih pokrajina, situacija je posve drugačija i islam, kako ističe “Krone”, nastavlja svoj napredak. Prema najnovijim podacima Austrijskog integracijskog fonda, vjerski sastav bečkih osnovnih, srednjih, specijalnih i politehničkih škola, koje je 2025./2026. godine pohađalo 114.000 učenika obaveznog obrazovanja također se je promijenio.
Udio muslimanskih učenika u Beču iznosi čak 42 posto, dok je udio kršćana pao na 33,3 posto: 17,7 posto su rimokatolici, 14,4 posto pravoslavci. Daljnjih 23,2 posto učenika su bez vjerske pripadnosti ili pripadaju drugim, manjim vjerskim zajednicama (1,4 posto), a 0,1 posto su Židovi. Kod učenika u bečkim srednjim, specijalnim i strukovnim školama u Austriji situacija je još dramatičnija. Udio muslimanske djece iznosi čak 49 posto, a na politehničkim školama 47 posto, ističe ”Heute”.
Podaci pokazuju i velike razlike kod državljanstava koje imaju učenici. Ogromne su razlike u pojedinim bečkim stambenim okruzima. Dok udio učenika koji nemaju austrijsko državljanstvo u školama u centru Beča (1. bečki stambeni okrug) iznosi oko 22 posto, primjerice u 10. stambenom okrugu Favoriten, prepljavljenom stranim doseljenicima, iznosi čak 74 posto. Dakle, gotovo tri četvrtine stanovnika navedenog kvarta, poznatog po čestim izgredima i posebnom policijskom nadzoru, nisu Austrijanci.
U drugim austrijskim pokrajinama, a ima ih ukupno devet, situacija je posve drugačija. U Koruškoj , strano državljanstvo ima 14 posto učenika, a u Štajerskoj njih 16,7 posto. Podaci usporedbe u posljednjih deset godina pokazuju da je situacija bolja nego u Beču, ali da su se brojke, u obje savezne pokrajine, povećale. U Koruškoj je u školskoj godini 2014./2015. bilo 6304 učenika sa stranim državljanstvom, a deset godina kasnije taj se broj popeo na 10.069. Dakle, udio učenika bez austrijskog državljanstva se je povećao s 8,9 na 14,8 posto.
U Štajerskoj se je u istom razdoblju broj učenika koji nisu Austrijanci povećao s 13.468 na 24.816. odnosno s 9,3 na 16,7 posto. Kako ima sve više učenika sa stranim državljanstvom porastao je i broj učenika čiji primarni materinski jezik nije njemački. Podatke ublažuje doseljavanje susjednih Nijemaca u Austriju, čija djeca govore njemački. Međutim, nedostaci u znanju njemačkog jezika vidljivi su već na početku nove školske godine. Naime, još prije dvije godine 50.813 učenika klasificirano je kao učenici s posebnim obrazovnim potrebama zbog nedovoljnog znanja njemačkog jezika.
U Beču je takovih gotovo 20 posto. Među bečkim učenicima prvašićima bilo ih je u prošloj školskoj godini 2025./2026. čak 50,9 posto, odnosno svaki drugi učenik. Dakle, u Beču je, što se tiče učenja i znanja njemačkog jezika, a time i razumijevanja obrazovne materije iz drugih predmeta, situacija više nego alarmantna.
U svakom slučaju, Austrija i posebno Beč su ušli u novo demografsko poglavlje, koje vidno mijenja dosadašnju sliku ove alpske zemlje i austrijskog glavnog grada. Rezultat demografskih promjena Austrijanci pripisuju višedesetljetnim migracijskim valovima, prvotno iz Turske i Bosne i Hercegovine, pa potom iz Sirije, Afganistana i drugih arapskih zemalja, koji su jedan za drugim zapljuskivali Austriju. A s njima su došli i neki novi ljudi, brojne muslimanske obitelji, a time i znatno viša stopa nataliteta u usporedbi s onom austrijskom.
I onda su Rusi problem i prijetnja, a ne ova suluda politika gdje dovodis ljud ekoji sa zapadnim vrijednostima nemaju dodirne tocke. Sto ce biti kad priejdju 50% i proglase serijate. Tko c eond abiti kriv ljevicarskim govna..ima i kapitalistima zeljnim radne snage. I kad desnica poludi i kad budi tekle rijeke k..i ond ace se svi cuditi