Tko će u Hrvatskoj živjeti i raditi za deset, petnaest godina? Ni Ukrajinci više ne žele ostati u Hrvatskoj jer im je život ovdje jako skup, a plaće u usporedbi s cijenama male. Ali ima stranaca iz drugih dijelova svijeta kojima je ova zemlja, koja ionako najviše traži prodavače, konobare, čistače, kuhare i pomoćne kuhare te građevinske radnike, dobar izbor. Za desetak godina umjesto 29 tisuća stranaca, koliko smo ih imali na popisu 2021., ova država s 3,8 milijuna stanovnika, prema procjenama stručnjaka, mogla bi imati do 400 tisuća stranaca. Francuska, koja je sinonim za useljeničku zemlju, prema riječima dr. sc. Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, mala je beba u odnosu na Hrvatsku, koja dvostruko bržom dinamikom mijenja svoju radnu snagu stranom, ali niskoobrazovanom. S tom razlikom što se iz Francuske ne iseljava domicilno stanovništvo. No možda se nekim čudom dogodi procvat razvoja u ovoj zemlji pa uspijemo privući i mlade obrazovane ljude te zadržati svoje, kao što to rade zapadne zemlje. Hrvatska ljudi nema, u nekim pekarnicama u središtu Zagreba više nema nijednog domaćeg radnika, već rade samo stranci iz zemalja siromašnijih od Hrvatske. S druge strane na hrvatskim sveučilištima strani su studenti iznimka, a i oni koji dođu studirati, primjerice medicinu, nakon završetka studija vraćaju se u svoje zemlje. Ali zato naši mladi, osobito najbolji i najambiciozniji, odlaze na studij ili nakon studija u zapadne zemlje. U Hrvatskoj je, prema rezultatima popisa, među 3,871 milijun stanovnika samo 552.416 djece do 14 godina (14,26%), a starijih od 65 godina gotovo je četvrtina. Inače, smatra se da je održiva dobna struktura stanovništva, a time i javni sustavi, kada je udio djece u ukupnom stanovništvu 20%. Lani je izdana 124.121 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, a ove godine mogao bi se srušiti rekord i uvesti i do 200 tisuća stranih radnika pa agencije za uvoz radne snage bujaju kao gljive poslije kiše. Cvjeta i šverc migrantima.
U Hrvatskoj će već za desetak godina živjeti 400 tisuća stranaca
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
400.000 stranaca će biti poraz našeg društva i stranke na vlasti. Ovoliko hrvata nisu uspjeli potjerati čak ni chetnici 91-95. RH je trenutno kao brod koji nema pojma kamo plovi pa kud nas more izbaci. Prestrašno, ali ništa novog od hadezea.