Rezultati opsežnog USKOK-ova vještačenja ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću potvrdili su ozbiljno onečišćenje tla, dok su u podzemnim vodama pronađeni i PFAS spojevi, poznati kao 'vječne kemikalije'. O nalazima, sanaciji lokacije i mogućnostima sprječavanja sličnih slučajeva govorila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković za N1.
Vještačenje, objavljeno godinu i pol nakon otkrivanja afere, pokazalo je povišene koncentracije niza štetnih tvari, među kojima su bakar, cink, olovo i antimon. Upozorava se i na mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja ako lokacija ne bude sanirana. Vučković ističe da Ministarstvo od početka slučaj tretira kao ozbiljno kazneno djelo protiv okoliša te da najnoviji nalazi pružaju detaljniju sliku razmjera problema. 'Ne bih rekla da se razmjeri ekološke katastrofe otkrivaju tek sada s USKOK-om. Mi od početka govorimo o kaznenom djelu protiv okoliša, o onečišćenju i posljedicama za tlo, zrak i vodu', rekla je.
Ministarstvo trenutačno provodi dva postupka javne nabave. Jedan se odnosi na oko 4500 tona opasnog otpada, takozvanu crnu hrpu, dok drugi obuhvaća približno 650 tona otpada koji je okarakteriziran kao neopasan. Ipak, najveći problem tek slijedi - sanacija zakopanog otpada. 'Trajna i najznačajnija tema svih razgovora je otpad koji nazivamo fazom tri, odnosno zakopani otpad, kojeg prema izvješću Geotehničkog fakulteta ima 32.000 tona. Vidjet ćemo što će pokazati sanacija. Riječ je o vrlo kompleksnom i zahtjevnom postupku', rekla je ministrica, kako prenose Hanan Anić i Ivana Petrić s N1.
Posebnu zabrinutost izazvao je pronalazak PFAS-a u podzemnim vodama. Vučković nije željela detaljnije tumačiti rezultate, istaknuvši da procjenu njihova značaja treba prepustiti stručnjacima. Naglasila je, međutim, da Ministarstvo želi što prije započeti sa sanacijom, ali i upozorila da za ovako složen i heterogen otpad ne postoji jednostavan postupak 'hitne sanacije'. 'Građani su s razlogom zabrinuti jer je riječ o teškom kaznenom djelu protiv okoliša s dugotrajnim posljedicama. Učinit ćemo sve da se lokacija temeljito sanira', poručila je.
Dodala je kako Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada niti odgovarajuću energanu, zbog čega se rješenja traže i izvan zemlje. Za zakopani otpad razmatra se nekoliko mogućnosti. Jedna je takozvana 'in situ sanacija', odnosno obrada otpada na samoj lokaciji, no Vučković kaže da građani prema takvom rješenju imaju veliko nepovjerenje te mu ni Ministarstvo nije sklono.
Druga opcija je odvoz opasnog otpada na odgovarajuće lokacije u inozemstvu. Ministarstvo je, prema riječima ministrice, poslalo upite na 11 odlagališta opasnog otpada te prema četiri rudnika soli koji imaju dozvole za prihvat takvog materijala. Razgovara se i sa spalionicama. Prije početka službenih postupaka za zakopani otpad Ministarstvo planira organizirati sastanak s građanima na kojem bi im trebale biti predstavljene moguće varijante sanacije.
Vučković se osvrnula i na druge 'crne točke' diljem Hrvatske, upozorivši da pojedine lokacije predstavljaju potencijalno veliku opasnost za podzemne vode, osobito na krškim područjima. Podsjetila je da odgovornost za sprječavanje ilegalnog odlaganja otpada nije samo na Ministarstvu. Komunalni redari trebaju nadzirati teren, lokalne jedinice poduzimati mjere protiv nelegalnog odlaganja, dok svoje obveze imaju i čuvari prirode te inspekcija zaštite okoliša. Ministrica smatra da postojeći sustav ipak treba dodatno pooštriti kako bi se smanjila mogućnost ponavljanja slučajeva poput onoga u Gospiću. 'Ministarstvo smatra da je potrebno dodatno postrožiti mjere', zaključila je Vučković.
Ovo je moguće napraviti samo uz pomoć vlasti. Jer to nije količina iz gepeka. To je više od terorizma. Narodu trebaju imena i presude. Oduzimanje imovine svih u tom razbojničkpm udruženju.