U deset godina – šest Eiffelovih tornjeva. Toliko je, uspoređujemo li težine, u Hrvatskoj od 2011. do 2021. odloženo građevinskog otpada koji sadrži azbest. Možemo i dalje, pa ćemo reći da je azbestnog materijala na tzv. kasete na odlagalištima toliko da bi se od njih moglo napraviti više od sto 40-metarskih skulptura Isusa koji stoji na brdu Corcovado i ruke širi prema Rio de Janeiru. A sad konkretno; Hrvati su iz svojih domova uklonili 68.720 tona opasnog otpada, s tim da su se otprilike trećine riješili nakon stupanja na snagu Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest iz 2016. godine.
U kasetama
Upravo njime propisano je da građani u reciklažna dvorišta mogu svakih šest mjeseci odnijeti do 200 kilograma azbestnog otpada, a lokalne jedinice obvezne su to građanima i omogućiti. Kakva je situacija kod nas šest godina nakon donošenja pravilnika, Ministarstvo gospodarstva pitala je SDP-ovka Barbara Antolić Vupora, a rečeno joj je da je od 2016. na kasete odloženo 21.188 tona građevnog otpada koji sadrži azbest, a na zbrinjavanje izvezeno 550,2 tone. Prije svega, pojasnit ćemo da su kasete posebno predviđene plohe na odlagalištima otpada na koje se azbest smije odložiti, a onda i dodati da ih u Hrvatskoj ima trenutačno 18 te im je kapacitet 87.100 kubnih metara.
– U odnosu na razdoblje do 2016., kada je prikupljanje i zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest bilo evidentirano u znatnim količinama, od 2017. nadalje evidentirane količine znatno se smanjuju, dok se od 2020. opet bilježi povećanje – kažu u Ministarstvu gospodarstva, ističući da se 2021. azbestni otpad odlagao na šest kaseta u, naravno, šest županija; Koprivničko-križevačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Karlovačkoj, Zadarskoj i Požeško-slavonskoj županiji. U potonjoj, objašnjavaju, upravo u 2021. u rad je puštena nova kaseta, u sklopu odlagališta Vinogradine u Požegi, dok od iste godine azbestni otpad više ne zaprimaju u Ličko-senjskoj županiji jer je kaseta odlagališta Rakitovac u Gospiću potpuno popunjena. Na ostalih sedam lokacija u 2021. nitko nije odlagao ništa, a u sedam županija to se i ne može budući da ondje kasete nikad nisu ni sagrađene. Radi se o Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
E sad, unatoč tome što je pravilnik o zbrinjavanju azbestnog otpada na snagu stupio 2016., najviše je ukupno na kasete odlagan od 2012. do 2015., kad je skupljeno više od 40 tisuća tona otpada, dok se najmanje azbest uklanjao, čini se, 2017. jer te je godine odloženo 1990 tona. U 2021. na kasete je otišlo nešto više od četiri tisuće tona azbestnog otpada, dok se podaci za lanjsku godinu, kažu u Ministarstvu gospodarstva, još ne znaju. Što se lokacijski tiče, ukupno najviše azbestnog otpada odloženo je na Ivančino brdo u Križevcima, gdje ga je 24.739 tona. Koliko ga još trenutačno kod nas ima u upotrebi, ne zna se, međutim, samo korištenje azbesta kao izolatora seže još u antičko doba, a posebno popularan u Europi postao je osamdesetih prošlog stoljeća, iako se intenzivnije počeo koristiti desetljeće ranije, njegova je primjena u Zagrebu zabilježena 1975.
Najgore u Poljskoj
U principu se azbest ne smatra opasnim materijalom dok god se nalazi u neoštećenim predmetima, a može ga se naći u cigli, crijepovima, ljepenkama, fasadnim pločama, u termoizolaciji. U Hrvatskoj je njegova proizvodnja, promet i upotreba zabranjena s 1. siječnjem 2006. godine, kako objašnjavaju u Fondu za zaštitu okoliša, naravno, nakon što su istraživanja pokazala da čestice azbesta, odnosno tzv. prašina azbestnih igličastih vlakana koje se oslobađaju u zrak izazivaju kod ljudi teške kronične bolesti (azbestozu) pa i smrt. U Europi jedan od najvećih problema s azbestom ima Poljska, u kojoj je trenutačno aktivno gotovo petsto odlagališta s kasetama. Prema procjenama otprije 20 godina, ondje se nalazilo oko 15 milijuna tona proizvoda s azbestom.
VIDEO I Hrvati u trendu: Na poslu daju minimum, prekovremeni rad ih ne zanima. Svaki 10. razmišlja o inozemstvu
Postoji znatno vise od 18 lokacija. Azbestni se otpad kiperima istovaruje na crno usred Gorskog kotara te po ličkim bespućima.