Zadnjih desetak godina uočljiv je enorman porast broja vjerskih
zajednica i sekti u Bosni i Hercegovini.
Njihov točan broj, zbog različitog načina organizacije i registracije,
ali i konspirativnosti u kojoj mnoge sekte djeluju, teško je utvrditi.
Međutim, neslužbene procjene govore da je, uz četiri velike
tradicionalne crkve i vjerske zajednice, u Bosni i Hercegovini na sceni
još oko 200 drugih vjerskih skupina, uključujući i sekte.
Liberalan zakon
Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u
Bosni i Hercegovini vrlo je liberalan u tom smislu, jer predviđa da je
za osnivanje vjerske organizacije potrebno svega 300 potpisa. Međutim,
do sada su, sukladno ovom zakonu, u registar koji se vodi u
Ministarstvu pravosuđa BiH upisane tek 32 crkve i vjerske zajednice,
koje ne pripadaju Katoličkoj crkvi, Islamskoj zajednici BiH, Srpskoj
pravoslavnoj crkvi ili Židovskoj zajednici BiH.
Na tom popisu se uglavnom nalaze poznatije, ali na ovim prostorima ipak
malobrojne crkve i vjerske zajednice, poput evangelističkih,
baptističkih i protestantskih crkava.
Kao vjerska zajednica registrirani su i Jehovini svjedoci, koji su
vjerojatno i najorganiziranija manjinska vjerska skupina u Bosni i
Hercegovini.
Tvrde da u Bosni i Hercegovini trenutačno imaju više od 1.160, a samo u
Sarajevu više od 350 članova.
Djeluju javno, izdaju svoj časopis i tri puta godišnje održavaju
kongrese.
Jehovini svjedoci sebe ne smatraju sektašima, baš kao ni pripadnici
pokreta Hare Krishna, koji su u Bosni i Hercegovini registrirani kao
društvo.
Djeluju već 20 godina i navodno imaju oko 400 članova diljem zemlje.
Njihovo djelovanje nije problematično, što se pak ne bi moglo kazati za
brojne sekte koje uopće nisu registrirane ili djeluju kao udruge
građana i humanitarne organizacije. Kontrola njihova djelovanja vrlo je
slaba, tako da zapravo država i nema uvid u to tko se ovdje sve bavi
«misionarskim» radom. Na to su u više navrata upozorili i predstavnici
dominantnih crkava i vjerskih zajednica.
Islamska zajednica BiH svojedobno je izišla i za zahtjevom da se
različitim vjerskim skupinama, koje su registrirane kao humanitarne
organizacije, ne dozvole aktivnosti u domeni propovijedanja vjere.
Mame ih novcem
U Sarajevu i drugim bh. gradovima skoro svakog tjedna održavaju se
polujavni skupovi na kojima se propagiraju različita vjerska učenja,
uglavnom zasnovana na «slobodnoj interpretaciji» kršćanstva.
«Misionari», po pravilu, dolaze iz susjednih i zapadnoeuropskih zemalja
te SAD-a. Navodno, neki od njih čak koriste i lihvarstvo za privlačenje
novih sljedbenika.
Pozajmljujući im novac ili ga prikupljajući od novih članova, ovi
«misionari» sprječavaju izlazak nezadovoljnih članova iz sekte.
Islamske sekte
Na prostoru BiH djeluje i više sekti koja svoja učenja temelje na islamu. Ahmadijska je jedna od vjerskih grupacija koja donosi drukčije običaje među bh muslimane. U BiH navodno ima oko 200 ahmedija i prilično su dobro organizirani. Donedavno su imali čak i svoju internetsku stranicu, a Islamska zajednica BiH ih ne priznaje, baš kao ni druge slične pokrete koji imaju svoju verziju tumačenja islama. Najbrojnija islamska sekta u BiH, selefije, odnosno vehabije. Islamska zajednica BiH tolerira njihovo djelovanje.