Dok Dalmacija i Hercegovina ponovno gore, a požari iz godine u godinu pokazuju koliko su visoke temperature, suša te zapuštene šume i nisko raslinje opasan spoj, sve se snažnije nameće pitanje: mogu li se požari spriječiti prije nego što izbiju? Uz vatrogasce i njihovu opremu, jedan od najjednostavnijih i najprirodnijih načina mogla bi biti životinja koja je u bivšoj Jugoslaviji nekoć bila nepoželjna. U BiH je 1947., a u Hrvatskoj 1954. donesen Zakon o zabrani držanja koza. Službeno obrazloženje bilo je da koze uništavaju mladu šumu, otežavaju pošumljavanje i pridonose degradaciji tla. No teško je zanemariti širi politički i društveni kontekst: komunistička vlast nije željela samo obnoviti šume nego i preoblikovati tradicionalno selo. Koza je pritom bila simbol siromašnog i samodostatnog kraškog gospodarstva.
U borbu protiv požara vraćaju se koze zabranjene u bivšoj državi
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić