Nema mjesta panici, građevinski otpad koji sadrži azbest iz zgrade Vjesnika zbrinut je na najsigurniji mogući način, poručuju iz virovitičke Flore VTC, nakon što su se u javnosti pojavile različite interpretacije o količini i načinu zbrinjavanja građevinskog otpada pristiglog s te lokacije na deponij u Virovitici. Prema informacijama koje je iznio upravitelj Flore VTC d.o.o. Vladimir Šušak, prošlog je tjedna s lokacije Vjesnika zaprimljeno i propisno zbrinuto 48 tona građevinskog materijala koji, prema laboratorijskim analizama, sadrži manje od jedan posto vezanog azbesta. Dakle, približno 480 kilograma vezanog azbesta nalazilo se u 48 tona građevinske šute, što je, ističu u Flori, bitna razlika u odnosu na tvrdnje koje su se pojavile u javnosti.
"Važno je ispravno koristiti terminologiju kako ne bismo plašili javnost. Napisi da je u tajnosti izvršen dovoz i skladištenje 50 tona otrovnog azbesta u Virovitici je lažna vijest. Flora VTC ne zaprima niti zbrinjava azbest. Flora VTC već 15 godina, na za to posebno izgrađenoj građevini kazeti, zakonito zbrinjava građevinski otpad koji sadrži vezani azbest", objasnio nam je Šušak. Riječ je, objašnjava nam, o građevinskom otpadu u kojem je azbest “zarobljen” u građevinskom materijalu, primjerice betonu, pločama ili izolacijama. Takav otpad, kada se njime rukuje prema propisima, ne predstavlja opasnost za građane, radnike ni okoliš.
Iz Flore naglašavaju kako dovoz otpada iz Vjesnika nije bio nikakva “poslovna tajna”, nego strogo dokumentiran proces. Otpad je, navode, stigao u tri vozila, propisno zapakiran u hermetički zatvorene big-bag vreće, nakon čega je prekontroliran, izvagan, istovaren i zbrinut u posebno pripremljenoj kazeti. "Zakonito gospodarenje otpadom podrazumijeva jedno od osnovnih načela, a to je sljedivost. Svaki kilogram bilo kakvog otpada ima prateću dokumentaciju, očevidnike u fizičkom i elektroničkom smislu, iz kojih je vidljivo porijeklo, vrsta, količina, posjednik, prijevoznik te mjesto i način zbrinjavanja", istaknuo je Šušak.
Cijeli postupak preuzimanja i zbrinjavanja bio je predmet izvanrednog inspekcijskog nadzora Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek. Nadzorom je utvrđeno da su svi postupci provedeni u skladu sa zakonom, a Večernji list dobio je na uvid rješenje Državnog inspektorata u kojem piše kako u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa koje su kontrolirane. Također, na uvid smo dobili i nalaz kemijske analize u kojem smo i sami vidjeli da se u građevinskom otpadu nalazio jedan posto azbesta. "To među ostalim znači da ni u jednom trenutku nije moglo doći do bilo kakve ugroze za rukovatelje, okoliš ili naše sugrađane", naglasio je upravitelj Flore.
Na pitanje zašto je otpad završio upravo u Virovitici, u Flori odgovaraju kako ta lokacija nije odabrana slučajno ni u tajnosti, nego zato što posjeduje ovlaštenu infrastrukturu i slobodne kapacitete. Namjenske kazete za takvu vrstu otpada u Hrvatskoj su građene odlukom Vlade RH još 2011. godine, no velik dio njih u međuvremenu je popunjen. "Kao upravitelji ovlaštene građevine, mi ne možemo i ne smijemo proizvoljno odbiti pošiljku koja ispunjava sve zakonske i sigurnosne uvjete. Bez obzira na to, uspijevamo sačuvati kapacitete za sve dugoročne lokalne potrebe", poručio je Šušak.
Dodaje kako Flora svakodnevno zaprima, prevozi, obrađuje ili zbrinjava stotine tona različitog otpada, uključujući i posebne kategorije te otpad kategoriziran kao opasni, poput elektroničkog otpada, otpadnih ulja, baterija i akumulatora te građevinskog otpada koji sadrži azbest. Zbrinjavanje otpada sa zgrade Vjesnika, ističu, po vrsti, količini i složenosti ne odstupa od njihove redovne djelatnosti.
Iz Flore podsjećaju i kako se azbest u Hrvatskoj više ne uvozi niti koristi u građevinarstvu i industriji jer je zabranjen od 2006. godine, ali i dalje je prisutan u velikom broju starijih građevina i infrastrukturnih elemenata, od krovnih i fasadnih ploča do cijevi, dimnjaka, izolacija i starih industrijskih objekata. "Građevinski materijali koji sadrže vezani azbest ne predstavljaju opasnost za zdravlje sve dok su neoštećeni i dok se njima rukuje na propisan način. Rizik nastaje kada se takvi materijali nepropisno lome, bruse, režu ili mrve, odnosno kada nastaje prašina koja može sadržavati azbestna vlakna", objasnio je Šušak. Upravo zato, dodaje, uklanjanje, prijevoz i zbrinjavanje takvog otpada podliježu strogim pravilima i nadzoru. Pravilno zbrinut otpad u specijalnim kazetama, poput one u Virovitici, smatraju u Flori, nije ugroza, nego mehanizam zaštite građana i okoliša.
Kako ističu u Flori, upravo je kontrolirano zbrinjavanje ovakvog otpada najbolji način da se spriječi bilo kakav rizik. Problem, kažu, nastaje onda kada se sličan građevinski materijal uklanja bez nadzora, nepropisno prevozi ili završava na divljim odlagalištima. Zato smatraju kako javnost treba razlikovati legalan i dokumentiran postupak, proveden pod nadzorom nadležnih službi, od slučajeva u kojima se otpad nepoznatog sastava odlaže bez ikakve kontrole. U ovom slučaju, tvrde, svaki korak bio je evidentiran, provjeren i proveden prema pravilima struke. "Pravilno zbrinut otpad u specijalnim kazetama, kakva je u Virovitici, mehanizam je zaštite građana i prirode, a ne ugroze. Građevinski otpad koji sadrži azbest potpuno je inertan materijal, nema emisije u podzemne vode ni u zrak, a njegovo pravilno zbrinjavanje otklanja potencijalne opasnosti", zaključio je Šušak.