Uoči svinjokolja, tradicija i sigurnost zdravlja moraju ići ruku pod ruku. Samo jedan zalogaj nedovoljno pregledanog mesa može ostaviti trajne posljedice, a nepropisno zbrinut klaonički otpad ugroziti okoliš. Kako bi se takvi rizici sveli na najmanju moguću mjeru, Brodsko-posavska županija i ove godine nastavlja sufinancirati uslužna klanja tovnih svinja u registriranim klaonicama. Program se provodi u suradnji s klaonicama Poljo-Davor i Bebrinka, kojima će Županija isplaćivati po 20 eura za svakog zaklanog tovljenika. Cilj je građanima olakšati troškove pripreme mesa za tradicionalnu svinjokolju, osigurati da svaka svinjska polovica bude pregledana na trihinelozu te omogućiti propisno zbrinjavanje klaoničkog otpada u ovlaštenoj kafileriji u Sesvetskom Kraljevcu.
Brodsko-posavska županija ovaj program provodi već 25 godina i, prema dostupnim podacima, jedina je u Hrvatskoj koja sustavno sufinancira takvu uslugu. U tom je razdoblju programom prošlo oko 44.000 tovnih svinja, što je kolona duga 44 kilometra, a za njegovu je provedbu izdvojeno 286 tisuća eura.
– U županiji imamo samo dvije klaonice koje rade uslužna klanja tovnih svinja za naša obiteljska gospodarstva koja iz različitih razloga to ne mogu napraviti u vlastitom dvorištu. Taj dio klanja može prouzročiti puno problema za koje ljudi nemaju rješenja. Kada posao povjerimo registriranim klaonicama, sigurni smo u dvije stvari – da će svaka svinjska polovica biti pregledana na trihinelozu i da će klaonički otpad završiti ondje gdje treba, a ne u kanalu ili iza posljednje kuće u sokaku – ističe Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije.
Upozorava pritom na iskustva iz devedesetih godina, kada je na ovom području bilo mnogo problema s trihinelozom. Dio ljudi, ne čekajući rezultate analize, kušao je svježe meso i zarazio se parazitom koji uzrokuje trihinelozu. – Neki od njih i danas nose trihinelu u sebi. Čuo sam od njih da je to vrlo ružna i neugodna situacija o kojoj je bolje ne pričati. To nikome ne bih poželio – kaže Burazović, naglašavajući kako pregled mesa nije tek formalnost ni nepotreban trošak, nego važna mjera zaštite zdravlja.
Trihineloza je parazitarna bolest koja se može prenijeti konzumacijom zaraženog, nedovoljno termički obrađenog mesa. Zato se na sigurnost ne smije računati na temelju izgleda, mirisa ili okusa, niti se pregled može zamijeniti kušanjem mesa tijekom pripreme. Iako je zahvaljujući dugogodišnjim mjerama trihinela na ovom području gotovo iskorijenjena, rizik nije razlog za odustajanje od opreza.
Kada je program pokrenut 2001. godine, na području županije bilo je šest registriranih klaonica. Danas su preostale samo dvije. – Termini tradicijskih svinjokolja na našim obiteljskim gospodarstvima sve su bliže i očekujemo da će prva klanja početi odmah nakon blagdana Svih svetih – najavljuje Burazović.
Važnost takve pomoći ističe i Ivana Mirković, tehnologinja u mesnici i klaonici Bebrinka. Smatra da poljoprivrednicima treba omogućiti uslužno klanje, posebno zbog sigurnosti mesa i prevencije trihineloze. – Važno je da ljudi ne misle kako ih se na nešto prisiljava samo zato što je to zakonska obveza, nego da shvate da se to radi zbog njihova zdravlja i dobrobiti. Dobro je što im možemo izaći ususret jer to nije jednostavan posao, pogotovo za nekoga tko ga obavlja sam. Zadovoljni su što tu obvezu više ne moraju obavljati sami i što klanje mogu prepustiti nama – kaže Mirković.
Da je interes velik, potvrđuje i Dino Gelemanović, direktor klaonice Poljo-Davor, koja se uslužnim klanjem bavi četiri godine. Pohvaljuje županijski program, ali upozorava da ni postojeći kapaciteti možda neće biti dovoljni za sve zainteresirane.
– Sretni smo što smo ovu sezonu dočekali s većim i ozbiljnijim objektom. Pokušat ćemo zadovoljiti sve zahtjeve, iako će to biti teško jer je upita doista jako puno. Dat ćemo svoj maksimum kako bismo svima izašli ususret, da na gospodarstvima dobiju higijenski ispravno meso, a kod kuće obave samo takozvani čisti dio posla – ističe Gelemanović.
Objašnjava kako su prije četiri godine, kada su počeli s uslužnim klanjem, bili mala klaonica u Davoru, ponajprije namijenjena vlastitim potrebama jer se tvrtka bavi i govedarskom i svinjogojskom proizvodnjom. Zbog ograničenih kapaciteta tada su morali odbijati dio zainteresiranih, dok bi novi objekt trebao omogućiti prihvat znatno većeg broja svinja.
Dugogodišnji program tako istodobno čuva tradiciju, olakšava posao obiteljskim gospodarstvima i štiti okoliš. Ipak, uz samo dvije registrirane klaonice i velik broj upita, pravodobno dogovaranje termina bit će važno za sve koji žele iskoristiti subvenciju.